Pet godina se čekalo i na kraju dočekalo. Registar pedofila u Federaciji Bosne i Hercegovine stupio je na snagu. Riječ je o trajnom dokumentu, čiji podaci ne mogu biti izbrisani, a pristup tim podacima je ograničen. Zašto registrar nije javan i da li će on adekvatno moći biti primijenjen pitali smo Jasminku Džumhur, ombudsmenku za ljudska prava Bosne i Hercegovine i pravnu stručnjakinju s iskustvom od 33 godine u oblasti pravde, ljudskih prava i međunarodnih odnosa.

“Uvijek ukazujem da Bosna i Hercegovina veoma lako usvaja međunarodne standarde i donosi zakone, ali problem je u primijeni. Dobili smo registar, ali je značajnije osigurati njegovu primjenu. To treba biti veća zabrinutost od toga je li on javan. Javni interes jestei zato je donesen registar i zakon – da se zaštite djeca i maloljetnici od seksualnog zlostavljanja. U ovom slučaju, vlasti u FBiH su se odlile da učine dostupnim registar institucijama koje angažauju i ograničava se nasilniku pristup zaposlenju, posebno gdje je rad s djecom i maloljetnicima”, kauala je Džumhur u Novom danu.

Naglašava da su institucije, dok su pripremale Registar, trebale izmijeniti i zakon jer sada postoji disbalans.

” Republiike Srpska je imala zakon koji je dozvoljavalo otkup kazne zatvora do godinu dana, ali su izvršili izmjene kada su shvatili da nije to nije uredu za ovakva krivična djela. Veoma sporo idemo u izmjenu. Ministarstvo pravde BiH ne vrši dobro koordinaciju među entitetima i Bčko distrikta kada su u pitanju zakoni. Ne smijemo zanemariti da su djeca smještena i u ustanovama socijalne zašštite i da se liječe u zdravstvenim ustanovama. Te ustanove bi sada već trebale izvršiti izmjene pravlinika. Sada u konkursima morate naglasiti da će se izvršiti provjera u registru. Postoji opravdana bojazan za uspostavu mehanizma jer ne može biti primijenjenako zakonski i podzakonski akti ne budu definisani. Druga zabrinutost su žrtve. Ako pogledate statistike, često su osobe s mentalnim poteškoćama izložene ovakvom krivičnom djelu. Moramo raditi na proširenju krivilnih djela da gledamo s aspekta ugroženih kategorija djece, ali i osobe s intelektualnim poteškoćama”, kazala je Džumhur za N1.

U Registru će biti osobe koje su osuđene da su počinile djelo nad maloljetnicima, odnosno djeci do 18 godina. No, oni koji su to učinili osobi s mentalnim teškoćama koja je starija od 18 godina, neće biti u registru. No, postoji pravni vakuum. Od trenutka podizanja optužnice do konačne presude zna proći i pet godina. Šta se dešava u tom periodu?

“Sudski postupci traju dugo i onda ima međuprostor gdje se ne može neko upisati dok ne bude osuđen. Trebali bi kroz krivično-procesni zakon regulisati kraće rokove i rok kada se dostavlja presuda školama”, naglasila je.

Poručuje kako je sada najveća odgovornost na ministarstvima pravde da što prije donesu izmjene i dopune Krivičnog zakona. Odgovore šta još treba uraditi kako bi se Registar pedofila implementirao adekvatno, a ne ostao samo slovo na papiru, pogledajte u videu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad