Preko 100 ključnih pravosudnih aktera iz regiona i šire, uključujući predsjednicu i sudije/kinje Evropskog suda za ljudska prava, predsjednike/ce i sudije/kinje regionalnih pravosudnih i drugih državnih institucija, akademike i nevladine organizacije, okupit će se sutra u Beogradu povodom drugog regionalnog pravosudnog foruma „Rodna ravnopravnost i Zapadni Balkan“ koji organizuje AIRE Centar, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, a u saradnji sa Povjerenikom za zaštitu ravnopravnosti u Srbiji i nevladinom organizacijom FemPlatz. Cilj Foruma je da adresira pitanje kako pravosuđe može efikasno odgovoriti na različite vrste rodne nejednakosti i nasilja na Zapadnom Balkanu.

Na Forumu će se razmatrati i trenutno stanje rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini. Pitanje rodno zasnovane diskriminacije i nasilja isprepliće se sa čitavim nizom faktora koji pokazuju kako su institucionalni, ali i društveni odgovori i dalje neadekvatni u ovoj zemlji.

“Rodno zasnivano nasilje predstavlja prije svega kršenje ljudskih prava i ima obilježje diskriminacije, te predstavlja svaki oblik nasilja koje se provodi nad nekom osobom zbog pripadnosti određenom spolu, upotrebom fizičke, ali i psihičke sile, i uzrokuje fizičko, psihičko, seksualno, ekonomsko i socijalno nasilje. Radi se o jednom od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava u javnom i privatnom životu i fenomenu koji je duboko ukorijenjen u svim segmentima društva, a zasniva se na nejednakom odnosu moći. Pravosudni sistem ima najveću odgovornost da sa maksimalnom učinkovitošću i profesionalnim kredibilitetom obezbijedi poštovanje principa vladavine prava, te primjenjivanje zakona i donošenje odluka na pravedan, nepristrasan način, bez bilo kakvih utjecaja i uz poštivanje principa jednakosti”, kazala je Amela Mahić Samardžić, sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH.

“Smatram da jedan od najvećih problema s kojim se Bosna i Hercegovina suočava u borbi protiv rodnog nasilja je nedostatak efikasnog pristupa pravdi za žrtve. Prije svega, potrebno je snažno provođenje zakona. Pravosudni sistem treba osigurati dosljednu primjenu zakona koji se odnose na rodno nasilje. To uključuje ozbiljno shvatanje i efikasnije procesuiranje svih prijava, kao i primjerene kazne za počinitelje. Sudovi bi trebali biti osposobljeni i obučeni za tretiranje slučajeva rodnog nasilja s visokim prioritetom. Osnaživanje žrtava je također jedan od bitnih segmenata u borbi protiv ovog oblika nasilja. Sistem treba pružiti podršku i zaštitu žrtvama rodnog nasilja. To uključuje osiguravanje sigurnih i dostupnih skloništa za žrtve, pružanje pravne pomoći, psihološke podrške i financijske pomoći. Također je važno edukovati žrtve o njihovim pravima i opcijama te olakšati njihov pristup pravdi. Potrebno je staviti akcenat i na edukacija nositelja pravosudnih funkcija. Pravosudni sistem treba ulagati u obuku sudija, tužilaca ali i advokata i drugih relevantnih aktera kako bi razbili predrasude te razumjeli složenost rodnog nasilja i njegove posljedice po porodicu i društvo u cjelini”, kazao je Dragan Vukajlović, sudija Osnovnog suda u Sarajevu.

“Društveno nametnuti rodni stereotipi isprepleteni su sa svim segmentima javnog i privatnog života žena na Zapadnom Balkanu. Rodno zasnovano nasilje, nejednak pristup obrazovanju, diskriminacija na radnom mjestu, nisko političko učešće i nejednakost kada je u pitanju vlasništvo nad imovinom samo su neki od štetnih simptoma i posljedica duboko ukorijenjene nejednakosti sa kojom se žene na ovim prostorima suočavaju u svakodnevnom životu. Zapadni Balkan je zaista napravio ključne početne korake u rješavanju ovih pitanja, usvajanjem međunarodnih ugovora i domaćih zakonskih okvira koji zabranjuju diskriminaciju i rodno zasnovano nasilje, ali se oni nedovoljno sprovode, zbog čega je uloga pravosuđa u tom pogledu ključna”, kazala je kazala je Biljana Braithwaite, direktorica programa za Zapadni Balkan AIRE centra.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad