Medicinari u Hrvatskoj upozoravaju nikada više nije bilo osoba na ECMO uređajima, ili vještačkim plućima. Među njima je građanka BiH u 21. nedjelji trudnoće. Dobra vijest za Hrvatsku je da ima 45 ECMO uređaja, 27 stacionarnih i 18 transportnih. U BiH ih je skoro deset puta manje, i sa sigurnošću se može tvrditi da su COVID pacijentima dostupna samo četiri.

Jedini ECMO centar u BiH se nalazi na UKC RS. Imaju četiri uređaja za oksigenaciju krvi van ljudskog tijela, i iza sebe tridesetak pacijenata.

“Negdje preživljavanje, ako uzmemo u obzir da pacijenti kada dođu u tu fazu liječenja, da je smrtnost 100% ukoliko se nešto ne pokuša, ova mašina im daje šansu 20 do 30% da prežive”, rekao je Saša Dragić iz UKC RS.

To u praksi znači da je od šest do devet pacijenata bez šanse za preživljavanje na respiratoru ipak preživjelo zahvaljujući ovim doktorima i ECMO aparatu.

“Stavljamo velike kanile-crijeva u krvne sudove koji dolaze iz srca, i idu u srce. Jednu stavljamo u preponu, drugu u vrat- u jugularnu venu. Sa jednog kraja uzimamo krv, odvodimo u oksigenator i odvodimo krv izvan tijela gdje se krv obogaćuje kiseonikom i vraćamo oksigenisanu krv u srce”, dodao je Dragić.

Na ovaj način isključe se pluća, kojim se daje šansa za oporavak od teške upale zbog koje su i zatajila.

“Naravno nisu svi kandidati za ovakvu vrstu liječenja. Osim toga sem ECMO aparata kojeg posjeduje naša Klinika, mi smo nažalost jedina klinika intezivne medicine za nehirurške grane u cijeloj BIH nivoa III. I pored ECMO aparata primjenjujemo i liječenje inhalacijom azot monoksidom”, rekaoje Peđa Kovačević, subspecijalista intenzivne terapije.

Respirator – posljednji korak

Priključivanju na ECMO prethodi niz postupaka, pacijentu se prvo daje kiseonička podrška, ako to nije dovoljno sljedeća stepenica je tzv. neinvazivna ventilacija. Poslednji korak je priključak na respirator.

“Pokazalo se da pacijenti koji imaju tešku upalu pluća da im jako pomaže i da im popravlja procenat kisika, kada se okreću u potrbušni položaj. Još jedna stvar kojj se nadam da će imati i ostale klinike u regionu jeste taj aparat za azot-monoksid. Azot monoksid djeluje na krvne sudove povećava se njihova površina i više kisika ulazi u našu krv”, kazala je Milka Jandrić, specijalista interne medicine.

U fokus javnosti ECMO uređaj došao je kada je trudnica iz Opšte bolnice prevezena na liječenje u Zagreb. U ovoj ustanovi kažu aparat nemaju, a sa KCUS-a nam nisu odgovrili sa koliko ECMO uređaja raspolažu, i da l ih koriste u liječenju COVID pacijenata. Pedijatar Dragan Đokanović je na samom početku pandemije pozivao na formiranje ECMO centara.

“Kada sam to navodio kao nužnost u liječenju teških Covid pacijenata navodio sam primjer jednog našeg zemljaka Dedića u Americi. Praktično se gasio. I neko se sjetio da ga stavi na aparat za ekstrakorporalnu membranoznu oksigenaciju, čovjek je preživio, tamo su slavili. To je bila praktično svjetska vijest broj jedan u medicini”, rekao je pediajtar Dragan Đokanović.

U FBiH samo jedan ECMO uređaj

Pacijentima u FBIH zasigurno je dostupan jedan ECMO uređaj, na Sveučilišnoj bolnici u Mostaru. Direktor Ante Kvesić potvrdio nam je da je na njega je priključena jedna necovid pacijentica. Pitanje je, da li je kasno za nabavku ovih uređaja.

“Obzirom na činjenicu da je je još uvijek mali broj vakcinisanih, epidemija je u punom jeku i ima smisla nabavljati te uređaje, jer smo nedisciplinovani, i kroz zdravstveni sistem i kao građani”, dodao je Đokanović.

Prema prikupljenim podacima u BIH, postoji pet uređaja, četiri se koriste za COVID pacijente. Iako nema podatka koliko ih je na KCUS-u stručna javnost kaže nije ih više od deset u BiH. Više ih ima samo jedna bolnica u Hrvatskoj- dr Fran Mihaljević.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad