Po takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, mubarek noć Lejletu-l-miradž za 2021. godinu nastupa u akšam, u srijedu, 10. marta.

Ovo je noć u kojoj je posljednji Božiji poslanik Muhammed a.s. uz Božiju pomoć uzdignut do mjesta do kojeg nikad niko od ljudi ni prije ni poslije njega nije stigao. To se dogodilo 27. noći mjeseca redžeba 621. godine.

Imam džemata Šip u Sarajevu Sabahudin ef. Botonjić tim povodom je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao da je glavna poruka Lejletu-l-miradža optimizam i nada u bolje sutra.

“Osnovna poruka miradža je nada u bolju budućnost svih nas, ummeta Muhammeda a.s. i cjelokupnog čovječanstva. Iako to zvuči iluzorno, nerealno, miradž je potvrda za to. Kada govorimo o miradžu, važno je napomenuti da je miradž putovanje Allahovog poslanika Muhammeda a.s. iz Časnog Hrama u Mekki do džamije Al-Aksa u Al-Qudsu (Jerusalem), a odatle u više nebeske sfere do granice koja dijeli ovaj pojavni svijet od onog nevidljivog. Na tom putovanju Allahov poslanik se susreo sa drugim Allahovim poslanicima, vidio neka od Allahovih znamenja, kako se kaže u suri El-Isra, vidio džennet, vidio džehenem, bio u blizini Allaha dž.š., razgovarao sa Allahom dž.š.”, kazao je efendija Botonjić.

Istakao je da su miradžu, koji se desio 621. godine, prethodile veoma teške godine, godine iskušenja za Allahovog poslanika Muhammeda a.s.

“Tri godine je trajao sveopći ekonomski i socijalni bojkot prvih muslimana i Muhammeda a.s. u Mekki. Muslimani su bili izolirani u jednoj dolini. Tu su bili bojkotirani. Nije bio mušricima, stanovnicima Mekke, dozvoljen bilo kakav kontakt s muslimanima. Muslimani su bili gladni, žedni, bili su u oskudici. Muhammed a.s. je zbog smrti svoje vjerne supruge hazreti Hatidže i amidže Ebu Taliba ovu godinu prozvao godinom tuge, senetul-huzn. Prvi muslimani se sele u Abesiniju. Znači, u tom teškom stanju dolazi miradž na kojem je Allahovom poslaniku nagoviješten trijumf istine, trijumf islama”, rekao je efendija Botonjić.

Napomenuo je da se muslimani, kada im je teško i kada se suočavaju sa velikim problemima, uvijek trebaju prisjetiti teških izazova i iskušenja kroz koja je prolazio Muhammed a.s.

“Kada nam je danas teško moramo se sjetiti stanja Allahovog poslanika Muhammeda a.s., sjetiti se ove godine tuge, ovog bojkota. Božiji poslanik je bio u jednom socijalnom bojkotu, a mi se danas suočavamo sa socijalnom, odnosno bolje reći, fizičkom distancom. Sjetimo se da je Allahov poslanik pokopao i ispratio na ahiret šestero svoje djece, tri sina i tri kćerke. Kad nam je teško, sjetimo se da niko nije imao tako velika iskušenja kao Allahov poslanik. Miradž dolazi kao olakšica svemu tome”, kazao je Botonjić.

Istakao je također da je jedan od darova Lejletu-l-miradža namaz kao stub vjere.

“Osnovna poruka Lejletu-l-miradža je nada u bolju budućnost i bolje sutra, ma koliko to nama nestvarno izgledalo, ma koliko taj put bio dug i težak. Jedan od darova Lejletu-l-miradža je i namaz jer namaz kao stub vjere naređen je i objavljen Allahovom poslaniku na miradžu. Pet dnevnih namaza kao pet stepenica kojima se čovjek duhovno penje do Božije blizine, Božijeg mira, Božijeg zadovoljstva i Božije zaštite”, rekao je efendija Botonjić na kraju razgovora.

Božiji Poslanik Muhammed a.s. je te mubarek noći najprije nošen od Časnog Hrama u Mekki do džamije Al-Aksa u Al-Qudsu, a potom uzdignut kroz pojedina nebesa do Sidretu-l-muntehaa ili još bliže Uzvišenom. Tu se poslanik Muhammed a.s., susreo s nekim od prijašnjih poslanicika, a razgovarao je i s Uzvišenim Bogom.

Na miradžu su objavljena posljednja dva ajeta poglavlja sure El-Bekare, naređeno je pet dnevnih namaza muslimanima, a kao uspomena na razgovor vođen na miradžu u namazu se uči ettehijjat, na svakom sjedenju prilikom obavljanja molitve.