Koliko je težak period trpljenja nasilja, približno težak predstavlja i onaj nakon prijave nasilnika. Sjediti u istim prostorijama sa nasilnikom, osjećati njegove prijeteće pogled, slušati njegove komentare, nailaziti na nesenzibilne predstavnike institucija, ne biti upoznat sa svim pravima koja je slijede... Sve su to dijelovi procesa kroz koje žene, koje prijave nasilje, često prolaze. Dodatni stres i traumu može umanjiti tzv. “institut osobe od povjerenja”.

Istanbulskom konvencijom koja predstavlja međunarodni ugovor o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, osobama koje dožive nasilje obezbijeđena je osoba od povjerenja.

Kako je navedeno u zakonima, u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, osoba od povjerenja je član porodice ili druga fizička osoba ili zaposlenik organa starateljstva, institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu, druge javne ustanove ili nevladine organizacije.

Kako za N1 ističe Selma Badžić iz Centra za ženska prava Zenica žene često ne znaju koja su njihova prava i ostaju u nasilnim brakovima ili vezama rizikujući vlastitu sigurnost, a često u kontaktu sa institucijama ne razumiju šta im službenici institucija govore i šta se od njih traži.

Od početka 2023. godine Odjelu besplatne pravne pomoći i psihološke podrške Centra ženskih prava obratilo se više od 780 žena kojima je pruženo gotovo 2300 usluga. Samo od početka mjeseca maja do augusta 2023. godine razlog obraćanja 195 žena bilo je upravo doživljeno nasilje, dok je od stravičnog ubistva u Gradačcu zaprimljeno više od 90 obraćanja žena koje su žrtve nasilja i koje se boje prijaviti isto.

Šta je Mreža 4P?

Upravo zbog toga i postoji “osoba od povjerenja”, iako zakonski to baš i nije najbolje riješeno i usklađeno. Zbog toga je Centar za ženska prava Zenica sa saradnicima radio na Inicijativi za uvođenje osobe od povjerenja i pronašli su rješenje koje će, zasigurno, biti od iznimne koristi brojnim ženama.

“S obzirom da Federalno ministarstvo još uvijek nije donijelo podzakonski akt kojim bi se uredio način informisanja žena, evidencije i izvještavanja o korištenju ovog prava, nismo čekale da žene ostanu bez prava na podršku. Kreirale smo novi pomagački resurs za sve žene žrtve nasilja ili sa iskustvom nasilja – Mrežu 4P: Mreža pomagačica za podršku ženama u pristupu uslugama i pravdi. Centar ženskih prava iz Zenice je pripremio i proveo dvogodišnji program obuke i mentorstva za članice, naslanjajući se na Izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH iz jula 2021. godine kojima je uveden pravni institut „osoba od povjerenja“, rekli su iz Centra za ženska prava Zenica.

Mreža 4P broji 55 certifikovanih pomagačica prisutnih u 24 grada širom BiH koje su na usluzi ženama koje doživljavaju nasilje i/ili su u riziku od nasilja. One im pomažu da imaju tačne, provjerene i korisne informacije kako i na koji način dobiti zaštitu od nasilja, i sve usluge su besplatne.

“Pomagačice su osobe od povjerenja koje su tu da pomognu ženama da imaju prilagođen, lakši, brži pristup informacijama i pravima, i da pruže podršku prilikom komuniciranja sa institucijama u sistemu zaštite. Resurs je održiv, jer ne zavisi od projekata nevladinih organizacija, ne postoje teritorijalna ograničenja.. Pomagačice/osobe od povjerenja imaju zadatak da budu uz žrtvu od prvog iskaza koji daje policiji pa nadalje, prolazeći skupa s njom kroz cijeli administrativni sistem zaštite”, naveli su oni.

Za što brži i efikasniji pristup uslugama pomagačica kreirana je interaktivna mapa, koju možete pretražiti ovdje.

Ono što često zna biti problematično jeste to da izvan suda, ali ni u sudu, niko ne vodi računa o tome šta osobi koja prijavi nasilje treba, koja su njena prava. Niko ne zastupa njene stvarne interese niti vodi računa o njenim potrebama. Na drugoj strani, država počiniocu nasilja, ukoliko nema advokata, obezbjeđuje besplatnog branioca/zastupnika.

Koliko osoba od povjerenja može biti ozbiljan i odličan vid podrške svim osobama koje preživljavaju nasilje najbolje pokazuju izjave žene nakon prolaska kroz sve procese.

“Kako kaže jedna naša klijentica „sama nisam mogla preko zida“… E to za nju čini osoba od povjerenja – pomaže joj da pređe taj zid, lakše bezbolnije, da prelazeći taj zid ne oslabi potpuno, ne posustane”, rekli su iz ovog Centra.

Poteškoće s institucijama

Bitnost informisanja, kao i podršku prilikom komuniciranja sa institucijama u sistemu zaštite prepoznale su i nevladine organizacije koje su na raspolaganju da budu osoba od povjerenja.

Fondacija “Udružene žene” u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske, pruža podršku kao lice od povjerenja u svim postupcima i radnjama u koje je uključena žrtva nasilja i žena koje su preživjele nasilje.

“Imamo pozitivne primjere o korištenju instituta lica od povjerenja u praksi. Za žrtve nasilja postoji visoko zadovoljstvo sa podrškom lica od povjerenja, jer se osjećaju sigurnije, bezbjednije, lakše mogu da kažu ono što su proživjele, osjećaju snagu i snažnu podršku. Žene žrtve nasilja su izjavljivale da podrška lica od povjerenja bila od presudnog značaja za izlazak iz nasilne zajednice, jer su bile svjesne da ih neko emotivno podržava u svim procedurama”, rekla je Magdalena Prišić, pravnica Fondacije “Udružene žene” Banjaluka.

I Udruženje građana “Vive Žene” Tuzla, odnosno njihovi zaposlenici predstavljaju svojevrsne osobe od povjerenja. Kao i Fondacija “Udružene žene” iz Banjaluke i “Vive žene” primjećuju da pojedine institucije ne dozvoljavaju pratnju lica od povjerenja u postupcima vezanim za nasilje u porodici.

“Često se u praksi dešava da zaposlenici institucija ne prepoznaju osobu od povjerenja te zahtijevaju da se uzimanje izjave od žrtve obavi bez prisustva te osobe te je potrebno stalno upozoravati na ovo zagarantovano pravo koje je određeno i članom 3a Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH. Te je potrebno u svakom aspektu uvesti sistematičnu i obaveznu obuku za relevantna stručna lica koji rade sa žrtvama nasilja i o ovom institutu”, rekla je Amila Berbić, pravna savjetnica UG “Vive Žene” Tuzla.

Fondacija “Udružene žene” priprema i analizu stanja i potreba za primjenu instituta “Lica od povjerenja” u slučajevima nasilja u porodici. Incijativu za kreiranje smjernica/uputstava za primjenu podrške lica od povjerenja planiraju dostaviti Ministarstvu porodice, omladine i sporta Republike Srpske.

Teške scenarije nasilja na koje često prekrijemo oči tokom filmova, ne smijemo zanemarivati u našoj realnosti. Zakonom je propisana obaveza svake osobe koja primijeti nasilje da ga i prijavi. Zakone o zaštiti od nasilja u porodici treba unaprjeđivati, ali ono što je mnogo važnije – sprovoditi – posebno kaznenu politiku te tražiti odgovornost i kažnjavanje ne samo nasilnika nego i odgovornih osoba koje su znale za nasilje, a ništa nisu učinile.

Autorica priloga je studentica Fakulteta političkih nauka UNIBL – Željana Đajić. Ovaj materijal je nastao u sklopu mentorskog programa Slobodni glasovi 2023. godine koji provodi Media centar Sarajevo. Slobodni glasovi je edukativni program o digitalnoj i medijskoj produkciji i odgovornom izvještavanju o rodno-zasnovanom nasilju. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad