Samit u Briselu otkriva sve veći jaz među kandidatima za članstvo u EU: Ko napreduje, a ko zaostaje?

Čelnici Ukrajine, Albanije, Moldavije, Gruzije, Sjeverne Makedonije, Armenije, Hrvatske i Evropskog vijeća okupljaju se u ključnom trenutku za proširenje Evropske unije.

Ukrajinski premijer Serhii Koretskyi, gruzijski premijer Irakli Kobakhidze i predsjednik Evropskog vijeća António Costa među učesnicima su drugog izdanja Samita o proširenju u Briselu.

Ukrajina je konačno počela ostvarivati formalni napredak zahvaljujući promjeni vlasti u Mađarskoj, a i dalje se očekuje da će otvoriti sve pregovaračke klastere do kraja godine. Poljoprivreda bi, međutim, mogla postati sporna tačka u pregovorima.

Tim povodom, ukrajinski premijer Sergii Koretskyi izjavio je da se evropski poljoprivrednici ne bi trebali suočavati s trajnim ograničenjima na tržištu EU, već s privremenim i odgovarajućim mjerama.

Crna Gora je najbliža cilju, ali njen napredak usporavaju bilateralna pitanja s Hrvatskom, koja su ukorijenjena u naslijeđu jugoslavenskih ratova iz 1990-ih godina.

Izvršno tijelo EU nedavno je predložilo institucionalne zaštitne mehanizme za nove države članice, o kojima se trenutno raspravlja u kontekstu pristupnog ugovora Crne Gore. Taj ugovor trebao bi poslužiti kao model za način na koji će se Brisel odnositi prema novim članicama.

Tokom samita, hrvatski premijer Andrej Plenković upozorio je da bi predstojeći predsjednički izbori u Francuskoj, uz očekivani rast euroskeptičnih snaga, mogli ugroziti proces pristupanja.

Deset godina nakon referenduma o Brexitu, EU pokušava pretvoriti zamah proširenja u konkretne rezultate tako što precizira korake koje kandidati koji su ostvarili najveći napredak još moraju poduzeti kako bi okončali proces pristupanja.

Međutim, predstojeće mape puta Evropske komisije za takozvane predvodnike, Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, nose rizik od produbljivanja jaza u odnosu na zemlje čije su kandidature godinama u zastoju, poput Sjeverne Makedonije i Gruzije.

Albanija, koja se uglavnom smatra drugom najbližom članstvu, potresena je velikim protestima zbog pripremnih radova za izgradnju luksuznog odmarališta u zaštićenom području, čiju je izgradnju planirao Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Moldavija je, s druge strane, toliko brzo sustigla ostale da je Komisija morala prerasporediti interne resurse kako bi pratila tempo Kišinjeva, koji je blizu zatvaranja poglavlja koje je tek nedavno otvorio.

Na Zapadnom Balkanu, Srbija, najveća zemlja u regionu, nedavno je doživjela promjenu vlasti koja je u Briselu probudila nade u novi početak odnosa i obnovljeni zamah proširenja.

Ostatak regiona, uključujući Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, suočava se sa zastojem u procesu pristupanja i praktično gubi pristup regionalnim fondovima EU u korist zemalja koje predvode proces proširenja.

Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova izjavila je za Euronews da Bugarska drži nade njene zemlje za pristupanje EU kao taoca, zahtijevajući ustavne promjene kojima bi se priznala bugarska manjina.

Na Kavkazu je proces pristupanja Gruzije praktično zaustavljen zbog demokratskog nazadovanja i diplomatskog zaokreta ka Rusiji. Komesarka za proširenje Marta Kos prošlog mjeseca nazvala ju je “zemljom kandidatom samo na papiru”.

Armenija, koja još uvijek formalno nema status kandidata, razmatra podnošenje zahtjeva za članstvo u EU. Poduzela je nekoliko koraka prema Uniji dok nastoji smanjiti zavisnost od Rusije nakon sukoba s Azerbejdžanom.

Posljednjih godina EU je proširenje postavila kao jedan od ključnih stubova svojih vanjskih odnosa, nudeći susjednim zemljama perspektivu članstva kako bi ih privukla u svoju orbitu. Sada Brisel mora pokazati da njegove ambicije u pogledu proširenja mogu donijeti konkretne rezultate.