Crna statistika pokazuje da je u BiH u proteklih pet godina samoubistvo izvršilo oko 2.000 osoba. Međutim, mnogo je razlog za život, poruka je kampanje koju sprovodi tuzlansko udruženje Fenix i Udruženje studenata medicine BoHeMsa. Svako od nas može poboljšati svoje mentalno zdravlje, ali treba biti aktivan, jedna je od poruka.

Ove godine u Federaciji ruku na sebe je diglo 125 osoba, od toga 28 u TK. Suicidne misli sve češće imaju mlade osobe koje se i samopovređuju i fizički i psihički.

“Većina njih se zatvara u sebe i ne žele pričati o svojim problemima. To većinu dovodi do suicidnih misli ili čak do izvršenja tih suicidalnih misli”, kaže Hermina Džafić, učenica.

“Vodimo život na društvenim medijima i to ima uticaj na mentalno zdravlje, pogotovo što je dozvoljeno da se pišu razni loši komentari, da se osobe vrijeđaju, omalovažavaju”, kaže Jasmina Selimović, Udruženje studenata medicine BiH, Bohemsa.

Ratne traume, pandemija, teška ekonomska i politička situacija, društvene mreže i svakodnevne loše vijesti, dio su uzroka suicida. Građani ne traže pomoć jer ih je sram, strah i nemaju povjerenja u društvo i insitucije.

“Sve nešto obećavaju omladini da će biti bolje i ona se tome nada, ali kada vidi kakvo je stanje, npr, posao. Neki dan momak se ubio jer su ga ismijavli što je došao tražiti posao”, mišljenja je Denis Sarajlić, student medicine.

“Apelujem na roditelje, rodbinu, prosvjetne i zdravstvene radnike, da ako vam neko dođe i čak samo insuinira da ima namjeru da uradi nešto što ima namjeru da uradi nešto što bi mu moglo nauditi ili da okonča svoj život, to se ne smije držati u tajnosti. Naša je ljudska dužnost da reagujemo”, kaže Sandra Mustafić, Udruženje FENIX iz Tuzle.

Napretka, ipak, ima, o mentalnom zdravlju se sve više priča i treba podsticati ljude na to i razvijati međusobno povjerenje.

“Ako potraže pomoć od profesionalaca, u svakom slučaju će imati podršku. Kada je u pitanju podrška od osoba u privatnom životu, to zavisi od individue i od toga sa kime su okruženi”, mišljenja je Emira Sočić, studentica psihologije.

“Trebamo razbiti taj strah i slobodno pričati o tome da ja, na primjer, imam aneksioznost i kako se nosim s ti, da i druge vidi da nisu jedini koji imaju problem i da je sasvim uredu pričati o tome”, dodaje Jasmina Selimović, Udruženje studenata medicine BiH, Bohemsa.

Stručnjaci pažnju skreću i na medije da ozbiljnije prenose vijesti o samoubistvo zbog tzv.Verterovog efekta, odnosno, imitacije suicida gdje se vjerovatnoća samoubistava povećava kada su prisutnije vijesti o tome.

“Sa jedne strane, to je potrebno kanalizirati kada je riječ omedijima, Sa druge strane, mi u pogledu jednog opšteg ustroja našeg društva, nismo demokratizirani da shvatimo šta znači građanski aktivizam i građanska odgovornost . Mi imamo one koje zovemo političkom elitom”, kaže Bojan Šošić, psiholog.

Ali ne smijemo dozvoliti da nas ta elita i dalje vodi u depresiju već trebamo ih prozivati i tražiti odgovornost. Isto tako, građani trebaju tražiti primjere dobrog oko sebe kojeg ima, ali ga često ne vide jer žive virtuelni život na Facebooku.