Gužve na sarajevskim saobraćajnicama dio su svakodnevnice u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Građani, ali i posjetioci susreću se sa saobraćajnim kolapsom koji je prisutan tokom cijelog dana, ali u vrijeme kada građani odlaze na posao ili se vraćaju kući kilometarske kolone na saobraćajnicama su neminovnost. Rješenja postoje, a to su gradnja novih i dogradnja postojećih saobraćajnica što je planirano još i prije rata. Struka ističe da nije urađena analiza u zadnjih 20 godina kako bi znali da li je ono što je urađeno dalo ikakve efekte.

Sada kada je prošlo skoro 30 godina od završetka opsade Sarajeva, u gradnju i dogradnju saobraćajnica u gradu nije uloženo onoliko koliko je za ovaj vremenski period porasla populacija, ali i broj automobila u Sarajevu. Saobraćajnice koje su izgrađene nisu završene u planiranoj dužini odnosno izgrađeni su samo dijelovi istih, što je dovelo do dodatnih gužvi i problema u saobraćaju.

Šutnja Ministarstva saobraćaja KS

Kada je riječ o izgradnji saobraćajnica u Sarajevu trenutno se gradi samo tunel “Kobilja Glava” na trasi Prve transverzale. Pripremni radovi na izgradnji navedenog tunela počeli su u junu 2022. godine. Tada je navedeno što se može i vidjeti na fotografiji table o izvođenju radova da će ovaj projekat biti okončan u junu 2024. godine, ali do toga nije došlo.

Iz Vlade KS su krajem januara ove godine javnosti pohvalili da su probijene obje tunelske cijevi.

“Izgradnja tunela Kobilja Glava je ogroman projekt, koji je zahtijevao velike napore svih uključenih strana, obzirom da se radi o veoma izazovnom projektu. Zadovoljstvo mi je što danas možemo svjedočiti probijanju i lijeve tunelske cijevi, nakon što smo prije par mjeseci te radove završili na desnoj cijevi. Zahvaljujem se svim uključenim u ovom projektu, kao i građanima koji žive u blizini gradilišta. Iza nas je velik posao, nastavljamo dalje do potpunog završetka prvog tunela kojeg gradi kanton. Ponosan sam na ovaj projekt i na načine kako smo prošli kroz sve periode ovog projekta”, izjavio je tada ministar Adnan Šteta.

N1 je od Ministarstva saobraćaja KS tražio informacije o realizaciji saobraćajnih projekata u Sarajevu, ali odgovore nismo dobili.

Ostatak gradilišta Prve transverzale zarastao u korov

Adnan Šteta, ministar saobraćaja u Vladi KS na ovoj poziciji je prvi put imenovan krajem 2018. godine. Potom u martu 2020. godine dolazi do smjene tadašnje vlasti i umjesto Štete na čelo ovog ministarstva dolazi Adi Kalem. U vrijeme mandata Kalema krajem oktobra 2020. godine svečano su započeti radovi na izgradnji dijela Prve transverzale na Marijin Dvoru u Sarajevu. Zatim krajem te godine smijenjena je Vlada KS u kojoj je Kalem bio ministar pa se Šteta imenovanjem nove ponovo vratio na čelo ministarstva saobraćaja gdje je i danas ministar. Dok su se ministri i vlast mijenjale gradilište Prve transverzale više od četiri godine od početka radova stoji napušteno i zaraslo u korov.

Prizori koje smo zabilježili u centru grada su tužni.

Jedna od kuća koja je predstavljala prepreku za nastavak radova je polustrušena.

Tragajući za informacijom o nastavku radova, jedino ko nam je dao informacije jeste Belma Barlov, direktorica Zavoda za izgradnju KS. Prema njenim riječima, nema mjesta za optimizam za nastavak izgradnje Prve transverzale od Marijn Dvora dalje do Šipa i dionice koja vodi do tunela Kobilja Glava.

“Na dionici Prve transverzale i dalje su problem neriješeni imovinsko-pravni odnosi u slučajevima Higijena, Penny plus, Gradiz. Radi se o skupim eksproprijacijama gdje vlasnici traže ogromne iznose pa naši zakonski okviri ne dozvoljavaju da se uđe u posjed zemljišta dok ne bude riješeno pitanje eksproprijace ukoliko se njime bavi nadležni sud”, kazala je Barlov za N1.

Dobre vijesti za Nultu transverzalu

Da nije sve tako crno Barlov je navela i primjer Nulte transverzale na Marijin Dvoru.

Naime izuzetno kratka dionica saobraćajnice na Marijin Dvoru od zgrade Državnih institucija do Mosta Suade i Olge konačno će biti proširena i ovdje se više neće stvarati gužve.

“Firma Bosman, ali i Feroelektro čije zemljište je potrebno otkupiti je u procesu realizacije. Dali su saglasnost za cijepanje parcele i imali smo sastanak sa prijedlogom za eksproprijaciju. Sada je na Opštini Centar i da izađe vještak kako bi se okončala ova procedura. Sve dozvole su tu pa nadati se realizaciji ovog projekta do kraja godine”, najavila je Barlov.

Južna longitudinala i zgrada na Grbavici

Južna longitudinala je saobraćajnica koja je već izgrađena od Drvenije preko Skenderije do Grbavice do kružnog toka Hrasno osim dijela na Grbavici zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa gdje već više od decenije nije riješeno pitanje stambene zgrade.

Ovaj objekat sigurno će i u narednom periodu ostati neriješeno pitanje, a sada su nadležni odlučili da u njegovoj blizini odnosno na raskrsnici sa ulicom Hamdije Ćemerlića naprave kružni tok.

Kako je objavljeno na stranici Vlade KS osam godina se čekalo na nastavak radova na Južnoj longitudinali

“Kada smo dobili građevinsku dozvolu odmah smo raspisali javnu nabavku za ovaj projekt. Ovaj nastavak će biti prvi korak za rješavanje gužvi na ovom dijelu, ali i dobar pravac rada za dalje projektovanje i na drugim dijelovima ove saobraćajnice”, naveo je Šteta,

“Ćošak će ostati usko grlo na Grbavici”

Ni o Južnoj longitudinali i zgradi na Grbavici N1 nije dobio odgovore. Barlov je komentarisala Štetine ranije izjave da postoji mogućnost da se izgradi cesta ispod zgrade na Grbavici.

“Nemoguće je ispod napraviti cestu. Kada je riječ o zgradi na Grbavici taj ćošak će ostati usko grlo. Kada je riječ o spornoj zgradi imamo 73 stana i pronađeno je oko 56 vlasnika stanova i nemamo informacije ko su vlasnici ostatka stanova. Pokretanje ekspopriacije je trenutno nemoguće”, kazala je Barlov.

Također, Barlov je objasnila da je i ovdje bio problem sa imovinsko-pravnim odnosima ali da je to riješeno zahvaljujući bivšoj administraciji Opštine Novo Sarajevo sa tadašnjim načelnikom Hasanom Tanovićem gdje je sporno zemljište isplaćeno, a sudski postupak u vezi naknade je nastavljen.

“Sam kružni tok ne mislim da će donijeti nikakva poboljšanja”

Ammar Šarić, profesor na Građevinskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za saobraćaj za N1 je dao stručno mišljenje za kompletnu problematiku kada je riječ o saobraćaju, ali i mogućim rješenjima. U konkretnom slučaju zgrade na Grbavici najbitnije je da se izgradi kompletna dionica, ne da se ide u parcijalna rješenja.

“Na južnoj longitudinali se tačno vide dijelovi koji bolje ili lošije funkcionišu. Tamo gdje je ona u punom profilu kao četvorotračna cesta ta saobraćajnica funkcioniše jako dobro. Onda se pojavi to usko grlo na Grbavici koji je problem već nekih 12 godina i realno to je jako dug period u kojem se ništa de facto nije značajno desilo. Dakle, ništa u tih 12 godina se nije desilo, imali smo više puta i priče, obećanja, kako će se riješiti zgrada, pa može li se izmjestiti zgrada, pa se neće izmjestiti, pa će se naći drugo rješenje, itd. U suštini, 12 godina je izgubljeno, ništa se nije potpuno riješilo. Imamo sad rješenje u vidu tog novog kružnog toka koji, nisam siguran koliko će da promijeni trenutnu situaciju. Jedino se situacija može promijeniti izgradnjom kompletne četvorotračne ceste. Dakle, na tom kratkom potezu, kao što je bilo planirano. Sam kružni tok ne mislim da će donijeti nikakva poboljšanja. Ako i donese neka poboljšanja, pitanje je da li je to opravdanost aspekta visine investicije njegove izgradnje”, rekao je Šarić.

Južna longitudinala od Grbavice do Alipašnog Polja

Odmah u nastavku Južne longitudinale od Grbavice odnosno od kružnog toka Hrasno do Alipašinog Polja nalazi se ogroman broj stambenih i poslovnih objekata koji bi trebali biti otkupljeni.

Međutim, kako je kazala Barlov za N1 zbog nedavne gradnje novih objekata sada se ide u izradu novih projekata koji itekako koštaju.

“U toku je izrada projekta od kružnog toka kod pekare As do IX transverzale na Alipašinom Polju. Sama izrada tog projekta košta od 300-500 hiljada KM”,  istakla je Barlov.

Treba napomenuti da ovom dionicom ide trolejbuski, ali i kompletan teretni saobraćaj kroz grad pa tako kamioni sa teretom od nekoliko tona prolaze ovim dijelom Sarajeva. Iako je na određenim dijelovima ove saobraćajnice izvršena rekonstrukcija i položen novi asfalt, ogroman broj kamiona dovodi do problema na cesti što utječe i na trolejbuski saobraćaj koji je podsjećamo ne tako davno i obnovljen.

Šta je potrebno uraditi?

Profesor Šarić je za N1 objasnio da u  KS moramo imati tačne podatke kako bi u konačnici došli do rješenja. Tih podataka, ističe, nemamo jer već 20 godina nisu urađene nove neophodne studije.

“Odluke najčešće se formiraju u okviru nekih saobraćajnih studija. koja je zadnji put urađena 2005. godine, ako se ja ne varam. Dakle, mi imamo saobraćajnu studiju iz 2005. godine, dakle, 20 godina staru, koju više ne možemo koristiti, jer su se i brojevi o kojima sam sada pomenuo, značajno promijenili. Na osnovu jednog takvog jednog strateškog dokumenta u kojem se naprave digitalni modeli, svih saobraćajnica, kompletne cestovne mreže, ali i istovremeno se analiziraju i svi drugi vidovi saobraćaja, ne samo putnički, svi vidovi gradskog prevoza, i biciklisti i pješaci. U jednoj takvoj studiji koja bi se uradila za kompletan kanton, mi onda možemo da imamo pregled stanja i da tačno utvrdimo koji su to najveći problemi i zašto su oni prisutni. Tek sa jednom takvom studijom mi možemo ozbiljno govoriti o nekim potrebnim, neophodnim rješenjima šta bi to prvo trebalo uraditi. Kod nas, nažalost, sve što se dešava zadnjih 20 godina nije utemeljeno na čvrstoj matematičkoj podlozi. na osnovu nekih analiza, da bi znali da neka izgradnja ili neka promjena u saobraćaju će dovesti zaista do željnih efekata.”, objasnio je Šarić.

Kako zaustaviti blokiranje izgradnje saobraćajnica?

Prema riječima Barlov na terenu se dešavaju situacije u kojima zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa dođe do toga da kompletna izgradnja ne može biti započeta a koja je započeta mora biti obustavljena dok se ti sporovi ne riješe. Nadležni bi trebali i morali, objašnjava, ići u izmjenu zakonskih propisa ili donošenja lex specialis zakona koji bi bilo omogućeno da na utvrđenim dionicama kojima prolaze longitudinale i transverzale budu uvedeni u posjed a da se imovinski odnosi rješavaju mimo toga odnosno da njihovo rješavanje ne blokira gradnju i izvođenje radova.

“Vlada FBiH bi morala recimo Prvu transverzalu proglasiti od javnog interesa. Šta će nam situacija da oni to urade po okončanju njene gradnje, to nama sada treba kako bi bila izgrađena u punom obliku”, istakla je Barlov.

U konačnici u zamršenoj strukturi različitih nivoa vlasti, nadleženosti i zakonskih rješenja izgradnja kompletne dionice od Prve transverzale od Marijin Dvora do Vogošće odnosno spoja sa Koridorom Vc za sada djeluje kao naučna fantastika. Naši sagovornici su stava da je potrebno i više odlučnosti, vizije i smjelosti te, dodaju, da se javni interes stavi u prvi plan.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje