Sarajevo ima vodu, ali je gubi. Spahić iznio podatak od 72,8%, Ballian upozorava na dotrajale cijevi: "Novca smo imali, mogli smo napraviti čuda"

O problemu su u Novom danu N1 govorili profesor Muriz Spahić sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i profesor Dalibor Ballian, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Spahić smatra da je Sarajevo došlo u apsurdnu situaciju.

"Ja imam osjećaj da čak i oni koji vrše desalinizaciju morske vode imaju redovnije snabdijevanje vodom nego što ima Sarajevo", kazao je.

Naglašava da se voda ne može posmatrati kao obična roba, već kao najvažniji resurs koji treba čuvati i racionalno koristiti.

"Trošimo više nego što priroda može dati"

Ballian upozorava da problem nije nastao preko noći.

"Mi u principu već godinama i godinama živimo na taj ekološki dug. Trošimo više nego što priroda može dati", rekao je.

Prema njegovim riječima, podzemne vode postoje, ali se crpe zalihe koje su nastajale hiljadama godina i koje se ne mogu obnoviti istom brzinom.

Podsjetio je da se prije rata razmišljalo o hidroakumulaciji na Bijeloj rijeci za snabdijevanje Sarajeva vodom, dok je poslije rata napravljen projekt za Crnu rijeku, od kojeg se, kako je rekao, također odustalo.

Spahić, međutim, upozorava da se prije traženja novih izvora mora bolje upravljati onim što Sarajevo već ima.

Posebno je ukazao na Sarajevsko polje, ali i krška područja Bjelašnice i Igmana, navodeći da se vodozaštitne zone smanjuju kako bi se prostor oslobodio za gradnju.

"Ne može se tako raditi", poručio je.

Spahić: Gubi se 72,8 posto vode

Jedan od podataka koji je Spahić posebno istaknuo jeste gubitak od 72,8 posto vode koju dobija Sarajevo.

"Zamislite da gubitak od 72,8 posto vode koju dobiva Sarajevo ostane u Sarajevskom polju. To bi bila ogromna zaliha vode koja se zapravo čuva i mi ne bismo imali ovih redukcija", kazao je.

Smatra da su potrebna nova istraživanja Sarajevskog polja i bolje povezivanje bunara kako bi se povećala količina raspoložive vode.

Ballian je, s druge strane, ukazao i na ilegalne priključke. Prema njegovoj procjeni, oni bi mogli biti odgovorni za 20 do 25 posto izgubljene vode.

Govoreći o stanju mreže, kazao je da u pojedinim dijelovima grada postoje instalacije koje su u zemlji i stotinu godina. Prema njegovim riječima, posljednji veliki zahvat na gradskom vodosnabdijevanju urađen je početkom 1970-ih, kada je prošireno Bačevo.

"Od tada praktično ništa nije urađeno, samo se nešto održava, ali sve ima svoj rok trajanja. Ne može vječno. Mora se ponovo uložiti. Moramo modernizirati vodosnabdijevanje grada", poručio je Ballian.

Spahić upozorava i na problem koji nastaje tokom redukcija

Posebno ozbiljno upozorenje Spahić je iznio govoreći o čestim prekidima vodosnabdijevanja.

Objasnio je da tokom redukcija u cijevima može nastati vakuum, a da kroz oštećenja na dotrajalim cijevima može doći do povratnog usisavanja vode i drugih materija iz okoline.

"To mogu biti fekalne vode i na taj način zapravo dolazi do miješanja jednih i drugih", rekao je Spahić.

Naveo je i primjer fotografije čaše vode pune taloga koju je vidio na društvenim mrežama, ocijenivši da je upravo to jedan od problema koji se može pojaviti.

Jedna kiša neće riješiti problem

Sagovornici upozoravaju i da se rješenje ne može očekivati samo od padavina.

Ballian je objasnio da su sve češće intenzivne kiše tokom kojih velika količina vode padne za kratko vrijeme i površinski oteče.

"Nama trebaju kiše koje idu lagano, koje natapaju tlo, koje idu u tlo", kazao je.

Spahić je poručio da se Sarajevo ne smije oslanjati na to kada će pasti kiša, već mora biti spremno na negativne posljedice prirodnih procesa.

Ballian: Novca smo imali, mogli smo napraviti čuda

Na pitanje koliko bi novca bilo potrebno za ozbiljnu obnovu vodovodnog sistema, Ballian je uputio oštru kritiku nadležnima.

"Bilo bi dovoljno onoliko koliko su pokrali u međuvremenu. Novca smo imali. Mogli smo napraviti čuda, ali novac je nestao nepoznatim recepturama", rekao je.

Kritikovao je i činjenicu da se govori o daljnjoj izgradnji i razvoju Sarajeva bez prethodnog rješavanja osnovne komunalne infrastrukture.

Spahić je također kritikovao odnos politike prema problemu, posebno činjenicu da se u predizbornoj kampanji, kako tvrdi, ne govori o dugoročnom rješavanju vodosnabdijevanja.

"Zamislite metro, a nemamo vode", rekao je, komentirajući razvojne planove za Sarajevo.

Dodao je da niko nije naveo sanaciju vodovodne infrastrukture i poboljšanje dotoka vode građanima kao jedan od prioriteta.

Šta bi trebalo uraditi?

Na kraju razgovora oba profesora izdvojila su ono što smatraju prvim koracima.

Ballian kaže da treba vratiti vodozaštitne zone i mnogo ozbiljnije zaštititi šume.

"Šume su nam izvor pitke vode. Šuma proizvodi pitku vodu, ona filtrira i pušta lagano u tlo", kazao je.

Spahić smatra da je prije svega potrebna zajednička odluka da se problem vodosnabdijevanja Sarajeva zaista želi riješiti, a zatim uključivanje stručnjaka u prostorno planiranje i razvoj grada.

"Moramo donijeti zajedničku odluku kojom želimo da riješimo problem vodosnabdijevanja u Sarajevu, a to podrazumijeva učešće stručnjaka u prostornom planiranju i razvoju grada Sarajeva", zaključio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad