Zima samo što nije nastupila, a aerozagađenje koje je njen glavni znak u BiH, već je tu. Mnogi političari najavili su mjere smanjenja aerozagađenja, ali u toj borbi sistemski potezi kaskaju.
Uvodni dio prvobitno objavljenog teksta, koji je govorio kako je Sarajevo prvo u svijetu po zagađenom vazduhu, kao i naslov “Sarajevo najzagađeniji grad na svijetu, nadležni nemaju rješenje”, nisu sasvim tačni. Zbog toga je sajt Raskrinkavanje u svojoj analizi ovaj tekst označilo kao “manipulisanje činjenicama”.
To je razlog zašto smo promijenili naslov i dijelove teksta.
Kako piše sajt Raskrinkavanje, gledajući godišnju srednju vrijednost zagađenja vazduha u svijetu, Sarajevo nije ni blizu vrhu liste najzagađenijih gradova na svijetu ni prema podacima stranice IQAir, ni prema bilo kojoj drugoj rang-listi. Na IQAirovoj listi najzagađenijih gradova u 2022. godini nijedan grad iz BiH se ne nalazi u prvih 100.
Iako su vremenski uslovi u Sarajevu dobri, čestice opasne po zdravlje vladaju gradom.
Situacija je ista i u poslijepodnevnim satima. Najveći dio glavnog grada i dalje se ne vidi. Tako je Sarajevo po aerozagađenju ispred gradova Indije i Pakistana, koji broje preko 11 miliona stanovnika.
Sarajevo od tih gradova ima 37 puta manje stanovnika, a zrak je ovdje opasniji. Građani sve to sa nezadovoljstvom posmatraju, dok njihovom životu prijeti ”tihi ubica”. Značajan dio njih doprinosi prevelikom zagađenju.
”Godinama se priča niko ništa ne poduzima. Guši me, izbjegavam… ovo je dobro još kad ima sunca, a kad nema onda je tek katastrofa”.
”Ne možeš otvoriti prozor, ne možeš proizvesti kisik u stanu nemaš takve mašine, tako da živjeti u Sarajevu je ponekad umjetnost”.
”Pa bio je plan da se gasifikacija provede skroz i mnogi su prešli na gas, ali to nije dovoljno nije se to u potpunosti provelo”.
”Ovo nam nije rezultat reljefa, vremena, siromaštva, nego nebrige vlasti. Evo dobar primjer… za KS imaju subvencije za grijanje za 1000 domaćinstava kojima se daje bijedna nadoknada od 100 KM, pet mjeseci godišnje. Sada smo imali situaciju da su im subvencije za januar-februar isplaćene tek u novembru”, kaže Anes Podić, Eko akcija.
Loži se ugalj, lože se drva. Individualna ložišta najveći problem. Proces zamjene peći na čvrsta goriva nije završen.
”Te kuće ne mogu ni da se priključe na grijanje jer nemaju građevinsku dozvolu. U gradu imate ekspanziju visoke gradnje iako je urađena studija koja kaže da zbog strujanja zraka i konfiguracije terena ne bi trebali praviti tolike solitere, vi ih imate i u planu su novi. Dakle, bolje planiranje, implementacija zakona, pomogla bi da imamo bolje rezultate”, Samir Lemeš, Eko forum.
I saobraćaj doprinosi aerozagađenju. Najčešće se voze automobili stariji od 15 godina.
”U KS je registrovano nešto više od 162 hiljade motornih vozila u 2022. a u odnosu na 2021. je povećanje za 2,4%. Najveći broj su putnička vozila, teretna vozila slijede, pa onda autobusi i ostalo…”, Silma Muminović, BIHAMK.
Iako su različite garniture vlasti obećavale jasne korake i mjere smanjivanja aerozagađenja, u zraku ista, a ponekad i veća količina opasnih polutanata nego do sada. Građanima samo ostaje da, ukoliko mogu, većinu dana provedu u zatvorenom ili daleko od grada.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Pročitajte više
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare