“Sarajevo safari” - priča o moći i nekažnjivosti privilegovanih

Tužilaštvo u Milanu otvorilo je istragu zbog zastrašujućih navoda da su ekstremno bogati stranci tokom opsade Sarajeva 1992–1996. godine plaćali da zauzmu snajperske položaje i pucaju na civile. Istraga je pokrenuta nakon 17-stranične krivične prijave koju je podnio novinar Ezio Gavazzeni, a koju dodatno potkrepljuje i dokumentarni film Sarajevo Safari iz 2022. godine.

Prema dokumentaciji, imućni ljubitelji oružja - ne samo iz Italije, nego navodno i iz Sjedinjenih Država, Kanade, Rusije i drugih zapadnih zemalja - plaćali su pripadnicima Vojske Republike Srpske između 80.000 i 100.000 eura da ih sprovedu iz Trsta u Beograd, a potom odvedu na snajperska mjesta iznad grada, gdje su, kako se tvrdi, pucali na nenaoružane civile.

Tužilac Alessandro Gobbi vodi slučaj pod kvalifikacijom “dobrovoljno ubistvo, otežano okrutnošću i najnižim pobudama”.

Kako piše Latić za turski portal Yeni Şafak, istraga otvorena u Milanu predstavlja prvi ozbiljan međunarodni pokušaj da se rasvijetli ono o čemu su preživjeli tiho govorili decenijama.

Istovremeno, u Sjedinjenim Državama pokrenuta je paralelna istraga.

Kongresmenka Anna Paulina Luna službeno je zatražila provjeru o mogućem učešću američkih državljana u ovim zločinima. Pojedini izvještaji nagovještavaju i moguće veze s Kanadom, u kojoj se, prema svjedočenjima, neke od ovih “tura” navodno promovirale.

Kako piše Latić, preživjeli opsade Sarajeva godinama su dijelili potisnuta sjećanja o tim navodnim "snajperskim turistima" - vikend-posjetiocima koji su, prema tvrdnjama, dolazili pucati na djecu, žene i starije osobe, "kao oblik bolesne razonode". Neka svjedočenja spominju čak i zlokobnu “cjenovnik” prema kojem je bilo skuplje ubiti dijete.

Porodica jedne žrtve i danas živi s tim užasom: jednogodišnja Irina Ćišić ubijena je dok je s majkom prelazila ulicu.

"Je li okidač povukao srpski vojnik - ili “snajper turist”? Zašto je ciljano dijete, a ne odrasla osoba pored nje? Samo to pitanje otvara stare rane svim preživjelima koji su izdržali glad, granatiranje i snajpersko djelovanje tokom najduže moderne opsade u Evropi", piše Latić.

Ona objašnjava da, ako istraga rezultira optužnicama, ovo bi moglo postati historijski presedan: prva evropska krivična odgovornost za civile koji su navodno platili da ubijaju tokom rata.

Međutim, također ističe da ova "perverzna verzija “safarija” u kojoj je ljudski život postao roba" nije samo pitanje ratnih zločina, nego nešto što nas tjera da se zapitamo: gdje se još nešto ovakvo moglo događati?

"Test globalnog moralnog poretka"

"Suštinski, ovo je priča o moći - moći novca, pasoša i nekažnjivosti. Sama pomisao da su bogati pojedinci mogli platiti da ubijaju podsjeća na druge mračne skandale privilegije i eksploatacije", piše Latić te povlači paralelu s slučajem Jeffreyja Epsteina: "mreže bogatih, moćnih ljudi koji ostaju zaštićeni, dok žrtve ostaju bez glasa", piše Latić.

"Status elite može odgoditi pravdu godinama, čak i decenijama - ta lekcija ostaje bolno jasna. Iste strukture privilegije sada se možda manifestuju u drugačijem obliku. Kako podsjećaju glasovi poput novoizabranog njujorškog gradonačelnika Zohrana Mamdanija, moć nije samo bogatstvo - to je pristup, zaštita, drugačiji tretman pred zakonom".

Latić vjruje da su se oni koji su imali novac da dođu u opkoljeno Sarajevo, da plate i da sjednu u snajperska gnijezda "možda oslanjali na globalne mreže koje i danas oblikuju svijet".

"Ako se ovo ne procesuira, poruka je zastrašujuće jednostavna: privilegija i dalje kupuje izbjegavanje odgovornosti".

"Ovo nije samo balkanska priča. Ovo je test globalnog moralnog poretka. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan jednom je rekao: “Svijet je veći od pet”, misleći na stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a - podsjetnik da pravda ne smije pripadati samo moćnima".

Latić smatra da bi istraga iz Milana mogla postati prekretnica.

"Ona mora dovesti u pitanje ideju da bogatstvo i zapadni identitet pružaju moralni imunitet. Bilo u Sarajevu, Gazi, New Yorku ili Istanbulu - svako ima pravo na pravdu. Nijedan pasoš, nijedan bankovni račun ne smije biti štit od odgovornosti".

Na kraju navodi da, ako ova istraga dovede do stvarnih posljedica, ona bi mogla promijeniti način na koji se privilegovani tretiraju u slučajevima ratnih zločina - i prošlih i sadašnjih.

"Borba za tu promjenu, dok Gaza i dalje trpi stalna bombardovanja, važnija je nego ikad - i za Bosnu i za Palestinu".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad