I danas se gušimo u smogu. Posebno Sarajevo, koje je danima na neslavnoj listi najzagađenijih svjetskih gradova. Preporuke nadležnih, građani uglavnom ne poštuju, a ljekari upozoravaju, zagađen vazduh nas ne boli, sve do trenutka dok ne bude prekasno.

Dan za danom Sarajevo na vrhu liste većih gradova sa najzagađenijim vazduhom u svijetu. Vlada proglasila mjere upozorenja kojima se između ostalog preporučuje i smanjenje boravka na otvorenom. Međutim, građani uglavnom ne mare za preporuke i uprkos znanju o lošem uticaju zagađenja na zdravlje ne smanjuju fizičku aktivnost na otvorenom.

“Ja ne smanjujem, radim sve kao što sam vazda radio i kad nema smoga, ali znam dosta ljudi treniraju napolju i trče da kašlju, tako da ima nekih simptoma”; “Ne znam kako bih poštovao, smog je i u stanu i vani”, samo su neki od komentara građana.

A zašto upozorenja ne dopiru do građana, zašto se preporuke ne shvataju ozbiljno i zašto one nisu dovoljne, struka daje objašnjenje.

Edo Selimić, pulmolog:

“Vi se nadate da vam se ništa neće desiti kao što svaki pušač misli da njega neće stići karcinom pluća. E tako i mi sarajevski smogovci hodamo i nadamo se da nam od ovoga ništa neće biti, to je jedna stvar. Druga stvar, ovdje nema direktnog uticaja da osjetite vi da vas nešto boli. Da vas nešto boli vi ne biste hodali po ovom vremenu.”

Organizam ima svoje odbrambene mehanizme, međutim, dugogodišnjim izlaganjem zagađenom vazduhu, oni slabe. To naročito utiče na zdravlje djece, čija pluća još nisu razvijena, te se povećava broj onih sa respiratornim oboljenjima.

Edo Selimić, pulmolog:

“Djeca imaju sklonost, genetsku osnovu, ne sva djeca naravno, to nasljeđujete od od svojih roditelja. Imate osnovu za neko oboljenje, ako nemate vanjskog faktora koji će isprovocirati to oboljenje onda neće biti ni manifestacije tog oboljenja. Sva djeca koja imaju tu neku osnovu, neće oni za godinu dvije, ali za pet, deset godina izloženosti po 4 mjeseca godišnje ovakvim vanjskim uslovima življenja, naravno da će doći do manifestacije.”

Da preporuke i zabrane koje vlast izdaje i jesu samo epizode, ali nikako rješenje, saglasni su i ekološki aktivisti.

Anes Podić, Udruženje Eko akcija:

“Naša neuređenost je glavni problem i onda se to ispoljava kroz loše peći, loša goriva, ne postojanje bilo kakve primjene zakonskog okvira za industrijske zagađivače. Sarajevo je sedamdesetih godina bilo bitku protiv zagađenog zraka na izvanredan način. Za svega sedam godina se postiglo da se preko pola stanovništva grada grije na kraju, umjesto na ugalj ili lož ulje, na prirodni gas koji je daleko čistije gorivo, to je recept za Sarajevo danas.”

A dok vlast ne iskoristi i ne primjeni svoj recept, građani će biti primorani sve češće posezati za receptima za lijekove.