Sarajevo se guši: "Ne može u kotlini broj automobila beskonačno rasti. Postoje 'nepopularna' rješenja, ali nema političke volje"

"Svi možemo vidjeti da problem nije riješen, da je on tu u zavisnosti od vremenskih prilika. Nekad malo bolje, nekad lošije, ali problem je tu. Nije da se ništa ne radi, ali to što se radi je nedovoljno. Rekao bih, kao po moru. I dok mi napravimo taj jedan korak naprijed, dođe jedan, dva ili tri koraka unazad. Naprimjer, ako smo utoplili stotinu nekakvih objekata, učinili ih energetski efikasnim, zamijenili starije kotlove nečim što manje zagađuje, u istom tom periodu niklo je dva ili tri puta više bespravno izgrađenih objekata. Ili, recimo, povećao se broj automobila, ili povećale se saobraćajne gužve. Najviše emituju automobili koji stoje u saobraćajnim čepovima, kolonama i tako dalje. Gubimo tu trku. Sve što uradimo, ne stignemo da kompenzujemo ono što se dešava. Zbog toga problem još uvijek nije riješen i nema naznaka da će u bližoj budućnosti biti", rekao je Mašić u Novom danu.

Inovativna rješenja Mašinskog fakulteta UNSA

Kazao je kako se ljudi iz BiH bave ovom problematikom decenijama unatrag i ostvarili su zapažene karijere u svijetu, prepoznate karijere, a da danas postoji jedna generacija koja je nastavila tu tradiciju.

"Karakteristika današnjeg vremena je razvoj tehnologije, koje nekad nije bilo. Dakle, ono što nekad tehnološki nije bilo moguće, danas je moguće. Ali, mi nažalost, nemamo novca da kupujemo skupu laboratorijsku opremu. Nauka je jako skupa i u nedostatku te mogućnosti mi smo bili prisiljeni razvijati svoja rješenja. To nas je natjeralo da razvijemo neka vrlo inovativna rješenja koja u trenutku kad smo mi krenuli s tim nismo čak bili ni sigurni da ima smisla, ali na kraju se pokazalo kao pun pogodak. I to je u svijetu prepoznato i po tome smo cijenjeni i u regiji kao što ste rekli, ali i šire", naveo je.

Sarajevski dron se koristi u Zenici

No, u BiH i jesu prepoznati, ali i nisu. Mašić ističe kako u društvu nauka nije na mjestu na kojem bi trebalo biti. Istakao je kako su na inovativnim rješenjima radili i hemičari koji su dali veliki doprinos.

"Hemičari su radili sa određenim analizama, hemijske kompozicije i tako dalje. Poboljšana je mreža za mjerenje. Treba reći da je to jedan važan korak naprijed, da danas postoji podatak mjerenja. Možete vidjeti na svom uređaju u svakom trenutku kakav nam je zrak u Sarajevu i u drugim nekim mjestima u Bosni i Hercegovini. To je pozitivno. Konkretno što se tiče naše grupe, mi smo se fokusirali na fiziku atmosfere i na ono milion puta spominjano 'sarajevsku kotlinu', temperaturnu inverziju. Priča se o tome već duže od 50 godina, a vrlo malo ima mjerenja, vrlo malo ima naučnih radova na tu temu. Mi smo krenuli prije otprilike deset godina da koristimo najinovativnije metode, kao što su na primjer dronovi za mjerenje temperaturne inverzije, kao što su neka mjerenja na trasi žičare, koja nam je pomogla. I to nam je pomoglo da istražujemo na jedan inovativan način. Pojavili su se neki senzori koji su zasnovani na laseru i omogućavaju veoma visoku rezoluciju mjerenja. To smo u saradnji sa našim studentima pustili na teren, napravili mjerenja gdje prije nisu bila. Sve to sada slažemo u jednu sliku koja bi se mogla zvati najboljom do sada analizom zagađenja zraka u Sarajevu", naglasio je.

Prof. Mašić je rekao kako se dron koji su izumili već koristi u praksi, posebno u Zenici. S kreiranjem drona u ove svrhe počeli su još 2025. godine kada su bili raritet u svijetu,

"Danas su dronovi ušli u sve sfere života, ali u to vrijeme to je bila svjetska ekskluziva da se u jednoj urbanoj sredini u gradu sa više stotina hiljada stanovnika pomoću drona mjeri temperaturna inverzija. Naš fokus je bio u tim ranim godinama gdje smo mi obavili na stotine tih sondažnih letova, dobili profile, našli brojčane vrijednosti te inverzije i onda smo se više fokusirali na ove druge stvari, a dron povremeno po potrebi kad se pojavi inverzija, čak je nešto malo i manje imao u prethodnim godinama. Vjerovatno i ove će biti blaža zima, tako da možda neće ni biti puno neke inverzije. Ali rekao bih i to da ovo znanje koje imamo i tehnologiju smo izvezli, recimo Zeničani su preuzeli našu tehnologiju, pa oni našim dronovima mjere Zenicu i Zenica je naravno poznata, pa rekao bih i sinonim za zagađen zrak. Ima dosta sličnosti sa Sarajevom, ali nije ista situacija. Tako da već sad možemo reći da smo i izvezli tu tehnologiju, pa i drugi imaju neku korist od toga", dodao je.

"Morate uvesti restrikcije, a to nije popularno"

Govorio je i o promijerima zemalja koje su uspješno riješili problem zagađenja naglasivši kako su u svemu opet presudne finansije. No, ističe, to su nepopularne mjere.

"Ako imate kotlinu, ne može u njoj broj automobila beskonačno rasti u njoj. U jednom trenutku morate uvesti restrikcije, a to je jako nepopularno. Znam za slučaj Milana kada su krenuli uvoditi restrikcije. To nije dobro prošlo, bila je skoro oružana pobuna, ali su uveli na kraju. U naučnoj debati i razgovoru može se doći do rješenja. Ali mi s tim još nismo počeli. I nisu automobili glavni uzročnik već individualna ložišta gdje svako može šta hoće spaliti i zagaditi zrak. Spaljuje se sve živo i to dovodi do zraka kakav imamo", rekao je.

"Nema političke volje"

Podsjetio je i na rješenje kada je u Kantonu Sarajevo proglašena epizoda Uzbune i automobili su se vozili na osnovu par-nepar tablica, no to nije prošlo dobro.

No, vlasti baš i nemaju sluha. Ističe kako su usmeno dobili dosta obećanja, ali da to nije dobilo ni pismeni oblik niti je usmeno realizovano.

"Nama najviše znanja nedostaje. Mi obrazujemo kadrove, ali oni odu. Problem će se riješiti kada se politički riješi. Mi možemo ponuditi svoje znanje i ekspertize, ali kada bude političke volje to će se riješiti. Svi ćemo se morati malo nekog našeg komfora odreći da dobijemo čist zrak, ali sada nema političke volje. Kada je bude, mi ćemo biti na raspolaganju", poručio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad