Pulmologinja i alergologinja, doktorica Zehra Dizdarević za N1 je, između ostalog, govorila o sve češćem problemu sa zagađenim zrakom u Bosni i Hercegovini, pogotovo u Sarajevu koje je često pri vrhu neslavne liste najzagađenijih gradova u svijetu. Poručila je da je zrak u Sarajevu specifičan i po tome što ima čestica sumpor dioksida pa nas zbog toga svrbe oči i koža koja je uz kosu i izrazito suha.

“Londonski veliki smog”

S obzirom na sve češće zagađenje, glavni grad Bosne i Hercegovine je, prema mnogim procjenama, sve bliže scenariju londonskog velikog smoga. Na početku razgovora upitali smo doktoricu Dizdarević šta to u praksi znači?

“Londonski veliki smog je bio 1952. godine. I dan danas još nije razjašnjeno zbog čega su ljudi umrli u tolikom broju. Umrlo ih je na hiljade, ne zna se tačan broj kao ni od čega su umrli. Tu je bili čađi, smoga, velikog zasićenja vazduha. Naprimjer, u Sarajevu je od 27. decembra 2024., kada je indeks zagađenosti bio 370 zrak bio u kategoriji ‘veoma opasnog po zdravlje’ i tada može u obzir doći taj veliki londonski smog. Međutim, analizirala sam nešto za sebe taj londonski smog i šta je moglo dovesti do takve akutne zagađenosti, pa sam razmišljala da li je to nagli edem pluća kada dolazi do pucanja svega, ljudi se nisu mogli snaći, a medicinski radnici dok su došli na teren da ukažu pomoć već je hiljade ljudi umrlo, zatim, razmišljala sam da li je možda riječ o plućnoj tromboemboliji koja je često udružena s ovim smogom i zagađenjima zraka. Sve se to desilo istog momenta, u kratkom vremenskom periodu, u nekoliko minuta je umro toliki broj ljudi. Poslije je bilo posljedica, ali to što je bilo akutno u nekoliko minuta najvjerovatnije može biti edem pluća”, smatra Dizdarević.

Borba s maglom i zagađenjem: Sarajevo ostaje talac nedovoljnih mjera, putnici u neizvjesnosti

Zatim je pojasnila da je Sarajevo kotlina i da imamo slab ventilacioni koridor koji smo sami stvorili.

“Prvo tim velikim zgradama, jakim saobraćajem, loženjem itd., ali šta će ljudi, moraju se ugrijati. Mi nastojimo voditi računa o zagađenju, ali sve je to slabo, nismo istrajni. Pokušavaju se određene strategije, ali nje nema nigdje jer nema Akcionog plana. Jedno je strategija, a drugo su Akcioni planovi koji se prave svake godine. Zatim, mi nemamo povjerenja u druge osobe pa tako ako neki ministar u vladi dobro uradi određeni plan, odmah ćete dobiti komentar ‘ma šta on zna, poništi i idemo ispočetka’, umjesto da analizira to što mu je ponuđeno. Napirmjer, naša sarajevska kotlina ima šest planina i sa te strane je otežana ventilacija, kada je bilo i tvornica onda smo imali profesionalne bronhijalne astme, a sada je nemamo već imamo nešto što je nejasno, ne znamo kome šta pripada”, dodala je.

“Zagađenje ima simptome koronavirusa ili bilo kojeg virusa”

S obzirom na navedene nejasnoće kao doktorica je napravila jedan projekt.

“I svim pacijentima iz Sarajevo radim gas analizu ili acidobazni status što znači da određujem gasove u krvi i u plućima. Dakle, pH vrijednost, pa od toga parcijalni pritisak kisika PO2, kao i CO2, a taj aparaz je jako dobar pa on još određuje i hemoglobin i hematokrit jer kod takvih bolesnika ili imamo anemiju ili se takvi hematološki slučajevi ponašaju kao da se radi o nekom virusu jer se iritiraju sluznice baš poput virusne infekcije”, navela je doktorica pa pojasnila kakvu kliničku sliku  je već sada ustanovila nakon tih analiza:

“Imam u toj analizi 30 pacijenata i svi mi oni dolaze sa malaksalošću i bolovima u mišićima, imaju nizak kisik, pH je uredan, hemoglobin je malo povišen kao i hematokrit, acidobazni statusi su uredni, ali kisik je snižen. To znači da je slab dotok kisika u mišiće i zbog toga oni bole, a pacijent osjeća umor. Dakle, analizirala sam samo pacijente iz Sarajeva, ali ću poslije uzeti i kontrolnu grupu da onda imam pacijente iz drugih gradova gdje ne očekujemo tako veliku zagađenost, jer ja ovo stanje pacijenata pripisujem zagađenosti budući da su svi ostali parametri uredni. Nizak kisik prati i saturacija kisika, svi znaju šta to znači, a koja je tokom koronavirusa bila niska kod zaraženih pacijenata, što znači da se aerozagađenost ponaša slično kao da se radi o nekom virusu pa tako kada pacijent dođe na pregled ne znaš da li je to od zagađenja, ali je riječ o nečem virusnom (alergija, prehlada i sl.), ne možeš razlikovati jer su simptomi isti, a uz to još postoje i bolovi. Koronavirus je, s druge strane, išao direktno iz gornjih disajnih puteva i bez kolonizacije prodirao do donjih disajnih puteva i dolazio do najudaljenijih bronhiola koje imaju pregrade u kojima se nalaze krvni sudovi koji vrše razmjenu gasova i dolazi do njihovog pucanja i do tzv. sindroma ‘plućne? potke’ i uvijek se pacijent pita šta je to? To je, dakle, posljedica. Međutim, iste takve rentgenske promjene daje i ova zagađenost”.

“Ljudi u Sarajevu koji se bave zagađenjem moraju priznati da ne znaju šta rade”

Interesovalo nas je šta onda čovjek može učiniti da “dopumpa” taj kisik do mišića?

“Trebamo prvo voditi računa o tome kada izlazimo napolje, ali ljudi rade, pa moraju izlaziti i u jutarnjim satima kada je najveća zagađenost. Zatim, moramo otići na čist vazduh, ali i tu trebamo voditi računa jer tu može biti prisutna razrijeđenost vazduha koja također može utjecati. Također, ne znamo kakva su pluća kod takvog bolesnika. Ako kažem pacijentu da uslika pluća uvijek mu kažem da donese snimak da i ja vidim. Ne samo opis snimka kojeg radiolozi daju, već ja sama za sebe to opišem. I tada kod tih pacijenata dobro vidim tu plućnu potku iako kaže da je imao koronavirus, ali nije imao upalu pluća, a osim toga vide se i te GG promjene koje su bile kod koronavirusa. Dakle, on nije imao upalu pluća, ali ih je virus dotakao i onda još ovo zagađenje to pogoršava. Onda mi kažemo da idemo na planinu, ali moramo i tu voditi strogo računa. Jučer je na Bjelašnici bio jaki vjetar koji je možda došao i do nas ovdje pa je stvorio taj ventilacioni koridor. Također, moramo raditi i na stvaranju D vitamina jer u sjevernim zemljama je kod đaka u osmogodišnjoj školi uspjeh izostao, nisu imali koncentracije i nakon analiza shvatili su da im je D vitamin na nuli jer nije bilo sunca te godine. I onda su nakon toga svim učenicima uplatili da idu u Grčku na more u dva navrata po 15 dana. I kod nas je isto tako jako teško apsorbovati taj D vitamin. Najbolji vitamin je D3 K2. Jedino je mana što su te tablete jako velike i teško ih je konzumirati, ali je ta kombinacija najbolja jer se taj vitamin onda direktno ugrađuje u kost. I treba ga uzeti najmanje tri mjeseca”, navela je doktorica Dizdarević.

Kako zagađenje utječe na trudnice?

Pitali smo da li zagađenje može utjecati na trudnice i prenatalni i kognitivni razvoj djece?

“Svakako da postoji jer ja sam imala običaj prije kada sam išla po Kongresima da donesem postere kako bi preko njih na najjednostavniji način i najlakšim jezikom pojasnila pacijentima na koji način nešto utječe na njihov organizam. Tako sam imala poster ne za zagađenje već za pušenje cigareta na kojima se vidi da sve ono što osoba koja konzumira kroz cigarete prolazi doslovno kroz cijeli organizam pa tako i kod trudnica dolazi i do placente. Onda neko pita da li smije djetetu dati antibiotik, a tek se rodilo, pa smije ako majka doji dijete, a pije taj određeni lijek. Onda znači da je on ispitan i da se može uzeti. Prema tome, sve čestice idu kroz organizam i ako majka ima hipoksiju (manjak kisika) onda to znači da će ga imati i dijete. I onda se daje terapija majci i to se smije jer će onda onda djelovati i na dijete preko placente. I dobro i loše što se dešava majci odražava se i na bebu. To je slučaj i sa zagađenjem. Još ako majka puši, onda se rađaju i anemična djeca manje kilaže. Sve što majka radi utječe na dijete”, navela je naša sagovornica.

Sve je više dokaza da je zagađenje zraka povezano s ovim kožnim poremećajem

Navela je i čestice zagađenja dodajući da pored onih PM, Sarajevo karakteriše i postojanje SO čestica (sumpor dioksida) u zraku.

“Naprimjer, meni trenutno djeluje da u zraku ima sumpor dioksida iako je vedro jer su oči suzne i svrbe. Prema tome, to je znači sumpor dioksid. To je pored ozona i dušika opasniji gas jer on brže dolazi do najudaljenijih dijelova mozga, kose, kože. Kosa i koža suhe, koža nas svrbi, ruke stalno moramo mazati”, poručila je Dizdarević.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje