Amila Smajlović, diplomirana inžinjerka hortikulture i stručni saradnik za projektovanje u sarajevskom kantonalnom preduzeću "Park" i Dalibor Ballian prof. dr. sa Šumarskog fakulteta i član Akademije govorili su o ozbiljnim izazovima vezanim za urbanizaciju koja često zanemaruje preporuke održivog razvoja. Naime, učestalo je uklanjanje zelenih površina i drvoreda u urbanim dijelovima Sarajeva.

Tako su se građani sarajevskog naselja Dobrinja obratili redakciji N1 gdje su ukazali da se uklanja dio krošnje stabla koje se naslanja na stambenu zgradu. O ovom slučaju Smajlović kaže da je to odluka nadležne opštinske komisije te uz opasku da se ovo moglo drugačije uraditi kako drvo ne bi bilo oštećeno. Ballian ističe da ovo uopšte nije vrijeme da se rade takvi zahvati te ističe da građani imaju neutemeljene pritužbe za drveće i zelenilo.

“Gradsko zelenilo ima dvojaku ulogu: Ljeti kad su visoke temperature da nas ohladi da nam da ugodniju atmosferu da spusti temperaturu, a zimi da nas grije jer diže temperaturu. To je dobra uloga zelenila. Nažalost, građani proglašavanju da je urbano zelenilo odgovorno za prljanje grada. Kažu opada lišće. Drveće ne može da prlja, ljudi prljaju”, rekao je on.

Smajlović kaže da oni rade po rješenju iz lokalne zajednice.

“Mi smo izvođači. Komisija je ta koja donosi rješenje da će se nešto uraditi. Tamo su stručni ljudi”, navela je ona.

Bizarne situacije

I sama je, navodi, bila bio komisije pa je ispričala jednu bizarnu situaciju.

“Bizarni su razlozi. Ja sam bila u Komisiji za sječu stabala na Grbavici. Gospođa je izašla na parking gdje imate propisno odmaknutu zelenu površinu i stablo. Ona nas je pozvala da uklonimo stablo. Mi smo tražili razloge na licu mjesta od nje. Zgrada je, zelena površina je pa parking i to je sve propisno jedno s drugim i drvored je na zelenoj površini. Ona ima kameru na svom balkonu kojom prati da li će joj neko otuđiti preko noći auto. To je bio razlog da posiječemo to stablo”, prisjetila se ona.

Profesor Ballian je uputio i kritiku građanima.

“Građani jednostavno ne žele ništa da rade. Pogledajte sušni period. Građani gdje su imali zasađena mlada stabla pored zgrade, u parku, na dječijem igralištu nisu se sjetili kada krenu u šetnju da naspu flašu vode i zaliju pored tog stabla da mu produže život, da mu olakšaju”, ukazao je on.

Glavni gradski park

Sarajevu je potreban veliki gradski park. Profesor Ballian navodi da to nisu Veliki i Mali park jer su oni zapravo groblja, nekadašnji parkovi na Marijin Dvoru su uništeni urbanizacijom dok se Zelena transverzala svela, kaže, samo na naziv Olimpijske dvorane Zetra. Smajlović ima prijedlog šta i gdje treba uraditi kako bi Sarajevo dobilo gradski park.

“Betanija je jako blizu centra grada. To je park u razvijanju koji ima prednosti i mana, ali mislim da bi u budućnosti prostorno mgoao biti jedan lijep, veliki park”, istakla je.

“Akademska zajednica se ne pita”

Mnogi postavljaju pitanje zbog čega se akademska zajednica ne pita, pa profesor Ballian kaže da se ona ne pita nizašta.

“Akademska zajednica je nemoćna jer politika kakva se vodi kod nas ne treba akademsku zajednicu. Isključuju obrazovanje, malo se ulaže u obrazovanje i akademska zajednica se ne pita ništa”, naveo je.

Dodao je da je porazno da je zelenih površina sve manje i da niko za to ne odgovara.