Poznati sarajevski krug "hodočašća" spaja tri monoteističke religije i njihove tradicije s jednim ciljem - molitve Bogu za bolje sutra.

Fratar Franjevačkog samostana na Bistriku, Stipan Radić, kaže kako u Sarajevu postoji jedna duga tradicija, možda duža i od ovih vjerskih objekata, gdje vjernici različitih konfesija posjećuju mjesta koja za njih imaju posebna značenja.

“Prvo idu do turbeta Sedam braće, gdje kroz sedam prozorčića ubace svoje priloge i gdje se pomoli svako na svoj način. Zatim dolaze ovdje do Franjevačkog samostana, gdje se također svako pomoli na svoj način uz paljenje svijeće, a nakon toga odlaze do Stare pravoslavne crkve i tamo također upute molitvu i ostave prilog”, dodaje Radić.

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

Franjevački samostan Svetog Ante Padovanskog, kako navodi fra Stipan Radić, od prikupljenih priloga vjernika prosljeđuje dio ljudima u potrebi, bilo to u obliku paketa sa hranom, higijenskim potrepštinama, ili pak direktnog plaćanja režija i računa u apotekama.

“Mi sve ono što dobijemo u kasama u crkvi, podijelimo tijekom mjeseca ljudima različitih vjera koji nam se obraćaju”, ističe fra Radić.

Turbe Sedam braće nalazi se u starom dijelu grada. Mjesto gdje vjernici, građani i turisti često dolaze. Ovdje kažu traže sreću i mir.

Ono u čemu mnogi ljudi griješe jeste sam naziv Sedam braće. Međutim, iako sam naziv sugeriše da se radi o braći po krvi, oni to zapravo nisu bili.

“To su mladići koji su nepravedno ubijeni od strane tadašnje vlasti i njima u spomen su podignuta turbeta. Cijela poenta i suština obilazaka ovog mjesta jeste u sadaki i u upućivanju dove Gospodaru. To je ono što čini naš život na ovome svijetu i dio našeg imetka moramo uvijek izdvajati za potrebe drugih ljudi”, objašnjava Edin Hamzakadić, imam Istiklal džamije na Otoci.

U poznatom sarajevskom krugu “hodočašća” nalazi se i Stara pravoslavna crkva, koju pored vjernika, najčešće obilaze bračni parovi koji žele dobiti djecu. Crkva je po tome poznata ne samo u BiH, već u cijelom pravoslavnom svijetu.

Edin Ogrešević, turistički vodič navodi da se “na prvom spratu crkve nalazi kivot sa moštima djeteta, tačnije moštima svete Tekle. Ono što ljudi rade, pogotovo mladi parovi koji ne mogu da dobiju bebu, prolaze ispod stola na kojem se nalaze mošti, zažele želju i udijele nešto novca.”

Idući sarajevskim duhovnim putem ljudskog zajedništva u potrebi i molitvi, budi se nada i vjera u Boga, stvara se prostor uvažavanja i poštovanja različitosti i njeguje duga duhovna tradicija.