Njemački list Die Welt navodi da se od izbijanja ruskog agresorskog rata u Ukrajini Balkan smatra važnom geostrateškom regijom za Evropu, te da države vlasti u zemljama regije i dalje nisu u stanju da prevaziđu naslijeđe ratova koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije. Govoreći o ovome, Manuel Sarrazin, specijalni izaslanik njemačke vlade za Zapadni Balkan, navodi da je Rusija u posljednjih nekoliko godina "dosta uložila u određene ličnosti na Balkanu”, a jedan od njih je predsjednik bh. entiteta Republike Srpske, Milorad Dodik.

Novinarka Katja Mitić za Die Welt navodi da je mandat Bundeswehra (vojske Njemačke) na Kosovu nedavno produžen kako bi se garantovao mir u regionu, te da se vjeruje da Rusija želi da dodatno destabilizuje region.

Sarrazin, kao specijalni izaslanik savezne vlade za Zapadni Balkan, želi da pomogne da se konačno zemlje poput Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije pridruže Evropskoj uniji.

On je objasnio zbog čega je to težak zadatak.

“Jasno je da Rusija ne želi pomirenje”

Na pitanje o situaciji između Kosova i Srbije, Sarrazin je odgovorio da su prije nekoliko sedmica obje strane su se složile oko važnog osnovnog sporazuma i njegove implementacije.

“Ako sada uspijemo da obje strane zaista budu posvećene implementaciji, imali bismo historijsku priliku da napravimo značajan napredak“, podcrtao je.

Zatim je komentarisao povremene nerede na granici između Kosova i Srbije uslijed spora oko tablica, te o pozivu Srbije na bojkot izbora na sjeveru Kosova, te o zastoju u implementaciji dogovora o uspostavljanju Zajednice srpskih opština.

“Možda još nema dogovora između dvije strane po ovom pitanju. Ali barem po prvi put postoje koncepti na stolu o tome kako bi se srpski interesi i sposobnost Kosova da djeluje kao država mogli pomiriti. Do sada je to uvijek bila samo teorijska rasprava. Ako uspijemo ući u pozitivan proces i izgraditi međusobno povjerenje da zaista želimo rješenja – onda možemo daleko stići”, rekao je.

Međutim, Sarrazin u ovom procesu vidi dodatni problem: uticaj Rusije.

“Relativno je jasno da Rusija nema interesa za pomirenje. Ali ne zato što želi podržati Srbiju, već jednostavno da bi EU bila zaokupirana sukobom i da bi se potkopala evropska budućnost Zapadnog Balkana”, rekao je on.

Međutim, podcrtao je da “treba biti oprezan sa tumačenjem” situacije.

“S jedne strane, čujemo da ruski uticaj, posebno u Sjevernoj Mitrovici, sada dolazi direktno iz Moskve, odnosno više ne preko trećih lica. S druge strane, to može biti i dobar izgovor za vladu Srbije, jer ona tada može da kaže: mi nemamo ništa s tim, to su bili Rusi. Pomalo liči na Schrodingerovu mačku. Rusija je već u to uključena. Ali koliko mnogo ili koliko malo na kraju ne možete dokazati”, objasnio je.

Na konstataciju da se Evropska unija već dugo trudi da pokuša pridobiti Srbiju, pogotovo od početka rata u Ukrajini, te na pitanje zbog čega Srbije i dalje ne želi da se u potpunosti posveti EU, Sarazzin objašnjava:

“To je zato što još uvijek imamo problem da mnogi politički akteri čekaju i žele donijeti svoje strateške odluke samo kada budu znali kako će se rat u Ukrajini završiti”.

On smatra da je ovo pogrešno, te ističe da je sada “vrijeme da stanemo zajedno i nedvosmisleno se posvetimo zapadnim vrijednostima, što je prije moguće”.

“Zato me ne brine prijateljstvo između Srba i Njemačke na ekonomskom nivou; svi u Srbiji znaju gdje će zemlji biti bolje u budućnosti”, rekao je.

Međutim, ono zbog čega je Sarazzin veoma zabrinut je “raspoloženje stanovništva i vanjska politika zemlje”.

“Tamo se odvija toliko proruske propagande koja Srbiju sve dalje udaljava od Evrope”, podcrtao je… To primjećujem u izvještavanju u mnogim važnim srbijanskim medijima i koliko se tu neistina plasira. Istovremeno, još uvijek postoji nedostatak empatije za narod Ukrajine”, rekao je.

“Pružamo ruku našim partnerima u Srbiji. Ali sada očekujemo jasnu posvećenost: Evropi, evropskim vrijednostima, Ohridskom sporazumu”, dodao je on.

“Dogovor o formiranju vlade u FBiH ohrabrujući znak”

Novinarka ga je zatim pitala za predsjednika bh. entiteta Republike Srpske, Milorada Dodika, te u pitanju navela da se on smatra “još jednim od prijatelja Vladimira Putina”.

“Da, Rusija je posljednjih godina dosta uložila u određene ličnosti na Balkanu”, odgovorio je kratko Sarazzin.

Naredno pitanje bilo je vezano za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovin Christiana Schmidta (CSU), te reforme koje je on nametnuo, a koje su se našle na udaru mnogobrojnih kritika.

“Mnogo razgovaramo s njim i također blisko sarađujemo s njim, ali on djeluje nezavisno. Sa sopstvenim moćima. Činjenica da je većina u parlamentu entiteta Federacije (FBiH) uspjela da se dogovori o ponovnom formiranju vlade nakon višegodišnjeg zastoja u početku je ohrabrujući znak”, rekao je.

Novinarka ga je zatim direktno pitala da li to znači da Berlin podržava Svhmidtove odluke.

Sarrazin je na to odgovorio da Schmidt prije svega želi da BiH, konkretno entitet Federacija (FBiH), postane funkcionaliniji, i da Njemačka žeči da Schmidtove odluke pomognu u postizanju toga.

“Ako Bosna i Hercegovina konačno bude sposobna da realno djeluje na ovaj proevropski način, onda mislim da bi to bio važan signal. Ali ako bi se to ponovilo, da reforme ne napreduju, to bi naravno bio loš znak. Lopta je na terenu, sada je na igračima, kako na državnom, tako i na entitetskom nivou”, rekao je.

Također je govorio u uticaju Kine u regionu. Smatra da Kina “vrlo dobro razumije zašto je Zapadni Balkan od strateškog značaja u Evropi”.

“Možda bismo toga u Njemačkoj trebali češće biti svjesni i sami pogledati kartu. Šest zemalja zapadnog Balkana nalaze se u sredini Evrope i po mnogo čemu su nam veoma bliske. Zato smo mi kao savezna vlada toliko posvećeni tome. Čvrsto sam uvjeren da Kina nije zainteresirana za ovaj region zbog zapadnog Balkana, već zbog njegovog strateškog položaja i izgleda za članstvo u EU. I zato se konačno moramo suočiti s debatom o tome kako zemlje mogu brzo prtistupiti EU čim ispune uslove”, rekao je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad.