Specijalni predstavnik njemačke vlade za Balkan Manuel Sarrazin boravi u posjeti Banja Luci, za N1 je komentarisao aktuelna politička pitanja.

Gospodine Sarrazin, imali ste nekoliko razgovora o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Između ostalih, razgovarali ste i sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Kako je tekao razgovor? Šta ste mu prenijeli?

Ovdje sam u pripremi za samit Berlinskog procesa, koji će se održati u oktobru u Berlinu. Biće to 10. godišnjica Berlinskog procesa. I da, potrebni su nam svi sa zapadnog Balkana i naši evropski partneri, da urade neke stvari na povećanju zajedničkog regionalnog tržišta, da imamo bolju regionalnu saradnju na putu ka Evropskoj uniji. Ovo je neka vrsta bašte u kojoj sa svim ovim sporazumima koje imamo kao Vlada Njemačke sa predsjednikom Dodikom, mi i dalje želimo da sarađujemo na ovom polju i želio sam da ga informišem o trenutnim dešavanjima i obavim ažuriranje o našim naporima i nadama da ćemo biti zajedno sa svima u regionu, također sa BiH, kao i sa ovim dijelom političkog života u Bosni i Hercegovini za ovogodišnji Samit berlinskog procesa.

Jeste li zadovoljni onim što ste čuli od gospodina Dodika?

Pa, u političkom životu obično nemate previše potpuno zadovoljavajućih razgovora, tako reći. Iz Njemačke sam naviknut da imamo koalicije i smatram da smo imali pragmatičan pristup. Ali, naravno, postoji i dosta razlika u političkim temama između Njemačke i gospodina Dodika, o čemu smo također razgovarali. Nije tajna, ali važno je biti u kontaktu, razgovarati direktno, razmjenjivati mišljenja, različita mišljenja. Naravno, on je imao kritike na njemačku poziciju, a ja naravno kritiku na njegov stav. No, važno je da se pogledamo u oči i odamo poštovanje međusobnog razgovora.

Ko blokira EU put Bosne i Hercegovine? Dolaze izbori. Kako vidite situaciju u ovoj zemlji?

Bosna i Hercegovina je postigla historijski uspjeh da o otvaranju odluče evropski lideri. Moj kancelar je jasno rekao da to vidi kao signal proevropskom narodu i političkim akterima u zemlji. Od tada, naravno, čekamo još reformi. Ne bih rekao da u ovom trenutku još postoji jasna blokada, ali moramo dobiti više rezultata na putu naprijed od svih političkih lidera u Bosni i Hercegovini, ne samo iz Banja Luke, već naravno i iz Banja Luke.

Ko utiče, ko se miješa u politiku u Bosni i Hercegovini? EU, Rusija ili SAD? Kakvo je Vaše mišljenje?

Moram iskreno reći da ako želite da postanete članica Evropske unije, malo je teško pokušati to postići bez uplitanja iz inostranstva jer u suštini obećavate da ćete preuzeti naš zakonodavni okvir. Ako želite postati članica Evropske unije, naravno, Evropska unija je obično pozvana da se umiješa, ali naravno da se trudimo uraditi to s punim poštovanjem, što znači da sarađujemo na putu ka Evropskoj uniji i ne miješamo se, ali sarađujemo.

Druge zemlje, Rusija, kako vidite taj uticaj kod nas?

Pa, naravno da postoji ruski uticaj u regionu. Tu se pokušavaju umiješati i drugi vanjski akteri. Ali ja bih vidio Evropsku uniju kao Bayern Munchen na terenu ovdje, a ne Schalke 04.

Kako Njemačka gleda na veliki Srpski sabor na kome su donjeli određene zaključke gospodin Dodik i gospodin Aleksandar Vučić. Prije toga, gospodin Dodik je pokrenuo priču o mirnom razdruživanju entiteta.

Tužan sam zbog ove izjave. Mislim da to nije put koji želimo vidjeti za Bosnu i Hercegovinu. Mislim da je ovo deklaracija koja jača strah na nekom secesionističkom putu politike Republike Srpske. Dakle, ne želim da precjenjujem njenu relevantnost, ali ne želim ni da potcijenim da vidimo neki pomak u pozicioniranju, posebno Republike Srbije, u mom čitanju deklaracije. Zatim ranije, posebno po pitanju legitimiteta visokog predstavnika koji nam je blizak kolega i koji uživa punu podršku međunarodne zajednice i Njemačke.
 Da li ste razgovarali o sankcijama? Da li Zapad traži od gospodina Dodika da se povuče?

Razgovarali smo o mjerama, projektima koje je Njemačka ovog puta zaustavila, ne tako intenzivno kako ja to vidim. Vlada Republike Srpske ima svoj način da se nosi sa ovim u budućnosti, što je u redu. Ali sam ih također obavijestio da je naš stav jasan. Ne želimo da podržavamo strateške projekte koji mogu politički imati veliki javni efekat za gospodina Dodika, ali ipak želimo da se angažujemo sa ljudima u RS. Tako da mislim da ćete u budućnosti tu razliku vidjeti i po projektima koje Njemačka neće blokirati.

U kom pravcu može da ide priča o američkoj crnoj listi i sankcijama? Ili bolje rečeno šta je krajnji cilj?

To morate pitati američke prijatelje.

Smatra li Njemačka da je u Bosni i Hercegovini vrijeme za političku smjenu generacija? Gospodin Izetbegović ranije, sada Dodik, Čović, da li računate na njih kao na partnere?

Pa ko je rukovodstvo u ovoj zemlji, to je odluka naroda ove zemlje na izborima i nije naša stvar da se time bavimo.

Postoji li mogućnost da Evropa pa čak i Njemačka, ukinu tihe ekonomske sankcije Republici Srpskoj i da nastave finansirati projekte? Ranije ste rekli neke stvari o tome.

Najprije, za nas je Nijemce veoma važno da shvatimo da svaki put kada sam ovdje u Banja Luci ili u Republici Srpskoj, ovo je sada mislim peti put da sam ovdje u svom mandatu, vidim da ljudi ovdje, kao u Njemačkoj, žele da rade zajedno sa nama. Znam da su njemačke kompanije generalno zainteresovane da investiraju ovdje. Vidim da postoji blizak odnos, da postoje ogromna očekivanja. Takođe, postoji velika svijest kakva je debata u Njemačkoj o Bosni i Hercegovini, ali i o Srpskoj. Naš cilj je da sarađujemo, da se angažujemo sa ljudima. Nismo ni antisrpski ni antiSrpska. Naprotiv, ponosni smo na sve koji žive u Srpskoj, kao i na one etničke Srbe koji žive u RS. Ali se ne slažemo sa politikom gospodina Dodika. Zbog toga smo odlučili da blokiramo neke strateški važne projekte. Ali mi se i dalje bavimo projektima koji su na dobrobit ljudi. Mislim da će ta razlika biti jasna u budućnosti kada vidite da konkretni projekti u oblastima u kojima bi samo ljudi u njihovom konkretnom životu bili oštećeni ako bismo ih blokirali, mi ćemo im naravno dozvoliti da prođu jer sebe vidimo kao prijatelje Bosne i Hercegovine, sa entitetom Republika Srpska u državi BiH, naravno, uz autonomna prava koja su data Ustavom ove zemlje.

Šta je sa funkcijom, mandatom visokog predstavnika i bonskim ovlastima gospodina Christiana Schmidta? Postoje zahtjevi za zatvaranje Ureda. Sve se više govori o smanjenju kompetencija. Da li se Njemačka zalaže za manje ovlasti OHR-a?

Pa, ne mogu ovo da komentarišem.

Ne želite?

Ne želim da komentarišem ovo.

Ovdje u Bosni postoje neke informacije o tome, šta hoće Amerikanci, Njemačka?

Ne, bez komentara.

Bez komentara. U redu. To je odgovor.

Ne baš odgovor, ali je moj odgovor.

Da, Vaš odgovor. Srbi, političari u BiH tvrde da zapad igra na raspad Republike Srpske, za interese Bošnjaka kako bi stvorio centralizovanu Bosnu i Hercegovinu. Zato su i za odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Da li je moguće da strane sudije odu iz BiH?

Smatram da u ovom trenutku nije vrijeme za ovo. Naravno, na prelazu ka Evropskoj uniji doći će trenutak da se to promijeni. Ali ne vidim da je glavni problem Bosne i Hercegovine u tome što postoje strane sudije. Mislim da je Ustavni sud, na primjer, jedan od glavnih instrumenata države BiH. I mislim da nam je potrebno da ova institucija postoji, da funkcioniše i da bude i kompetentna. Ali želim da uvjerim sve koji žive u Republici Srpskoj da nema agende Njemačke kojom bi se oduzela ili ugrozila autonomija Republike Srpske. Želimo da se naša Evropska unija u budućnosti gradi sa državom članicom Bosnom i Hercegovinom, a na vidiku ima entitet Republika Sepska. Želimo biti u partnerstvu evropske porodice zajedno sa onim građanima Bosne i Hercegovine koji žive u RS, kao i onima koji su Srbijanci koji žive u RS ili na teritoriji Federacije u okviru Bosne i Hercegovine. Ovo je naš cilj. Razumijem da ponekad ima tuge, poput naših razgovora u Njemačkoj. Mogu samo uvjeriti da smo za Bosnu i Hercegovinu sa Republikom Srpskom kao dijelom ove zemlje.

S druge strane, danas je mišljenje dostavila Venecijanska komisija. Sudije Ustavnog suda BiH treba da imaju deset godina radnog iskustva, etnička pripadnost ne može biti kriterij, naveli su.

Nije moja nadležnost da komentarišem Venecijansku komisiju. To je nezavisna institucija Vijeća Evrope i oni imaju puno veće nadležnosti za ova pitanja od mene.

Vrlo je zanimljivo da gospodin Dodik želi razgovarati s Vama, a ne želi razgovarati s gospodinom Schmidtom. Jeste li sa njim razgovarali o toj situaciji?

Morate ga pitati o tome. I sada mogu da pokušam da ponovim ono što vjerujem da bi bio njegov odgovor. Naravno, za mene bi bio pozitivan razvoj kada bi primio i Christiana Schmidta. Ali isto tako imam osjećaj da glavni problem Christiana Schmidta nije to što ga Dodik ne prima. Tako da mislim da je ovo stanje danas i da se moramo nositi sa situacijom kakva jeste.

Da li je ugrožen mir u Evropi, na Balkanu? Može li situacija u Gazi ili Ukrajini uticati na Balkan?

Ne bih rekao da je mir ugrožen tako konkretno kao što to vidimo u Ukrajini. Ali, naravno, to je na način da Putin ne napada samo Ukrajinu zbog svoje imperijalističke agende u svom direktnom susjedstvu. Takođe je moguće da postoji interes Rusije da destabilizuje zapadni Balkan iz bilo kojih razloga. Za to postoje različite mogućnosti. Stoga, moramo biti jasni, jaki, ali i poštovani i kao jasni prijatelji u regionu. A regionu pripada i Banja Luka, koji je lijep grad i divno područje sa lijepim ljudima. Moramo biti i jasni, ali i srdačni, puni poštovanja prema Vama ljudima koji ovdje živite.

Mnogi naši građani žele otići u Njemačku da žive i rade.

Uvijek postoji mnogo razloga za pojedinačne odluke gdje živjeti. Jednog dana, kada Bosna i Hercegovina bude članica Evropske unije, jedan od osnovnih principa u Evropskoj uniji je da svako može slobodno odlučiti gdje će živjeti, raditi ili gdje će se smijati, jer smo tada građani Evrope. Ja naravno želim da u Banjaluci bude situacija da ljudi ovdje mogu ostati, da ovdje mogu imati svoje nade i svoju budućnost. Ali ako se jedan pojedinac odluči odseliti, ja nisam taj koji će tu odluku pojedinca kritizirati ili osuđivati.