
Sezona kupanja je u punom jeku, a osim lijepih slika sa kupališta - rijeka, jezera, mora, nažalost svake godine svjedočimo tragičnim slučajevima i utapanjima. Kako se ponašati na kupalištima, kako spriječiti utapanje, ali i kako pružiti pomoć, u Novom danu govorio je dugogodišnji član ISS koji je učestvovao u brojnim akcijama spašavanja Goran Mitrić.
N1: Gdje ljudi prave najčešće greške, zbog čega dolazi do utapanja?
Mitrić: Utapanje je incident i najčešći razlog je najbanalniji - ljudi ne znaju plivati ili precjenjuju svoje sposobnosti u vodi.
N1: Koja je razlika, između mora, rijeke i bazena?
Mitrić: Tu je ozbiljna razlika između mirnih i tekućih voda. Ljudi su naučili plivati u mirnim vodama - more. bazeni ili jezera i s tim osnovnim znanjem uđu u tekuću vodu gdje važe drugi zakoni. Tada nastaju najčešće greške. Imao sma priliku da budem s osobom koja je takmičer u plivanju, skočila je u tekuću vodu i poslije je uhvatila panika pa smo je morali spašavati. More je najsigurnije za plivanje, a rijeke imaju svoje pojave koje su opasne. Neke od njih su nevidljive. S druge strane imamo one koje vidimo, bučne su, a nisu opasne.
Čovjek koji se utapa u vodi može dovesti u opasnost i onoga ko ga želi spasiti
N1: Ove godine imali smo slučajeve utapanja djece u bazenima, važno je naglasiti da se djeca mogu utopiti i u plitkoj vodi, zbog čega je konstantan nadzor potreban?
Mitrić: Neplivači moraju biti pod konstantnim nadzoro jer utapanje nastaje brzo. Ima tu stereotip iz prošlosti, kada bi ljudi pokazali kako to izgleda utapanje da bi vrištao, dizao ruke - to nije tako. Ono bude nevidljivo. Dva -tri puta glava nestane ispod površine i osoba potone. Osoba koja se utapa pokušava zadržati dah, ne može vas zvati. Ne može mahati rukama jer panično pokušava ispod površine da dišne puteve održi iznad površine. Sekunde su važne. Imamo faze utapanja - od par sekundi do 1-2 minute kod najistreniranijih ljudi koji mogu dugo držati dah. Kada su u pitanju topljenici imamo tri vrste. Umroni ili povrijeđeni plivači koji nisu u panici i njima se pruži minimalna podrška. Drugi su lica u panici i te osobe u vama ne vide ljudsko biće nego predmet pomoću kojeg će ostati na površni i to je najopasnija kategorija. Oni koji nisu obučeni ne bi trebali pomoći jer koliko smo puta čuli da se onaj koji je pomagao utopljeniku utopio. Treća kategorija su onesviješćena lica ispod površine i oni se štp prije trebaju podići iznad površine, otvoriti dišne puteve i pružiti prvu pomoć. Bitno je reći i to da svaka od ovih kategorija može preći u onu drugu. Najbolje je ne ostvarivati direktni kontakt s njima već dobaciti predmet do njih. Nema veze koliko ste dobar plivač. Ta osoba kada vas zgrabi teško ćete ostati na površini. Čovjek u panici u vodi će napraviti najnelogičniju stvar. Dovest će u opasnosti i sebe i ljude i sa sobom.
"Čovjek koji ne zna plivati skače u jezero duboko 40m"
N1: Koliko je opasno na kupališta doći pod dejstvom alkohola?
Mitrić: To je dodatna opasnost jer čovjek pod dejstvom opijata ne razmišlja racionalno i uradi pogrešne stvari. Prošle godine smo imali 2-3 utapanja koji su bili pod dejstvom droge ili alkohola. Imali smo situaciju da čovjek koji ne zna plivati skače s plovila u jezero duboko 40m.
N1: Često se dešava da strani turisti pod dejstvom alkohola skoče sa Starog mosta. Imali smo slučaj da turista iz Kine niakda nije pronađen?
Mitrić: Tako je. Gledali su na YouTubeu da ima taj most, da ljudi skaču i precijenili su svoje sposobnosti. Nisu ovi momci koji skaču sa Starog mosta odmah odate krenuli, to su treninzi i pripreme dugogodišnje. Taj momak iz Kine je skočio po noći i zimi. To je bilo van svake pameti. Bio je i momak od 18 godina. Dosta je tu bilo akcije potraga i spašavanja. Mi pričamo u medijima, ali se situacija ne mijenja.
N1: Kakve su preporuke, kako se ponašati na vodi, koje su mjere prevencije da ne dođe do utapanja?
Mitrić: Treba se ponašati dogovrono prvo prema sebi pa rpema ostalima. Nemojte ići tamo gdje niste sigurni. Ne plivajte u tekućoj vodi ako niste prije ili niste prošli kurs plivanja u tekućoj vodi. I ne ulazite u vodu pod opijatima.
Grč u nozi - šta raditi?
N1: Šta ako nas uhvati grč u vodi?
Mitrić: Grč u vodi je banalna pojava i česta. Ne treba paničiti, ali teško je to reći čovjeku. Ako vas uhvati grč, možete plivati rukama, bez jedne noge ili obje. Grč boli, ali ako vam je neko blizu može izvuči taj grč.
N1: Kada krenuti s učenjem plivanja?
Mitrić: Što ranije, to bolje. Djeca se mogu jako rano naučiti plivati i to bi se trebalo uvesti u škole.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare