Ohrabrujuće poruke uputili su danas građanima BiH dvojica ministara diplomatije, italijanski, Antonio Tajani i austrijski Alexander Schallenberg. Oni su kazali kako je BiH napredovala ka ispunjavanju uvjeta za otvaranje pregovora s EU, te iskazali još jednom, današnjom posjetom, neupitnu podršku ove dvije zemlje. O evropskoj sudbini BiH za N1 je ekskluzivno govorio austrijski šef diplomatije.

Ministre Schallenberg, ranije ste naveli da postoje države koje oklijevaju glede otvaranja pregovora s BiH. Koje su to zemlje i zašto?

“Nije na meni da ih imenujem. Vjerujem da su ovdje u Sarajevu, u BiH poznate. Jednostavno, činjenica je da nam je potrebno 27 članica EU. Vjerujem da je reformski put, kojem svjedočimo ovdje u Bosni i Hercegovini, izuzetno obećavajući. No, još nije gotov. Čak i da imamo odluku Evropskog vijeća 21.marta, da napokon možemo otvoriti pregovore s BiH, biće to zapravo početak dugog puta. Vjerujem da je to važna poruka. Stojimo uz Vas, ali se ove reforme ne rade zbog nekih birokrata u Briselu, zapravo ih zbog sebe radite, radite ih da biste posebno za mlade ljude u ovoj zemlji imali perspektivu, ali i generalno za stanovništvo“.

Govorili ste i o frustracijama ovdje u regionu, jer je taj evropski put veoma težak i dug. Na primjer, Sjeverna Makedonija, čak su promijenili i ime zemlje, ali i dalje nema napretka. Da li je vrijeme da se Evropska unija promijeni unutar sebe, da promijeni nekakva pravila?

“Vjerujem da je veliki šok ili poziv na buđenje bio 24. februara 2022. godine, kada su Rusi napali Ukrajinu. Odjednom su čak i ti glavni gradovi, koji nisu poput Beča bliski prijatelji, shvatili da proširenje nije birokratski poduhvat. Ne radi se o pravnom okviru, ne samo da je to geostrateški poduhvat, to je geostrateški napor. To je vrlo jednostavna jednačina. Ili ćemo uspjeti da izvezemo sigurnost i stabilnost ili rizikujemo da uvezemo nesigurnost i nestabilnost. A zapadni Balkan nije neka daleka regija. Odmah je iza ugla. Vi ste susjedi Austrije i drugih zemalja, okruženi ste državama članicama EU. Dakle, ovo je zaista evropska regija, a evropske integracije su jednostavno nepotpune ako niste punopravni član Evropske unije. Uvijek smo to znali. Ali vjerujem da su od napada Rusije na Ukrajinu drugi shvatili da moramo ići naprijed kako bi ovo obećanje postalo stvarnost u jugoistočnoj Evropi i u istočnoj Evropi“.

Mislite li da će takav pristup ostati i nakon izbora u EU?

“Apsolutno. Vrlo sam jasan. Svi kažu, a ankete to pokazuju, EPP će ostati najveća snaga, politička snaga u Evropskom parlamentu. A ja kao član političke partije koja je dio EPP-a mogu Vam reći da je naš kurs vrlo jasan glede ovog načina. Za nas to nije altruizam, to je sopstveni interes. Želimo uspješnu, prosperitetnu i stabilnu BiH. Mi smo investitor broj jedan. U Austriji imamo preko 100.000 ljudi sa porodičnim porijeklom. Imamo bogatu, zajedničku istoriju i kulturu. Naša sigurnost zavisi od Vaše sigurnosti. Dakle, za nas je to lični interes. Želimo da budete članovi Evropske unije ne samo zato što Vas volimo, već i zato što volimo sebe“.

Evropski parlament je usvojio rezoluciju kojom se poziva na nove sankcije protiv Dodika. Vidite li to kao mogućnost zbog njegovih veoma jakih veza sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom?

“Mislim da sankcionisanje nije pravi pristup. Smatram da je najbolji način da se pokaže da su njegovi argumenti lažni, da se napreduje na evropskom putu i da se ostavi utisak kod ljudi. Da, mislimo to, Evropska unija je ozbiljna, postat ćete članica Evropske unije. To bi bila jedina stvar koja će najviše oslabiti njegove argumente, jer pogledajte Hrvatsku, pogledajte Sloveniju. Postali su članovi Evropske unije i pogledajte koliko su postali bogati, prosperitetni, razvoj koji su prošli, a sve bi to bilo moguće u Bosni i Hercegovini. Jedina stvar za koju vrlo jasno mislim da je neprihvatljiva je bilo kakva priča o secesionizmu. To je nešto što je neprihvatljivo. Put u EU je za Bosnu i Hercegovinu kao jednu državu, zajedničku državu, zajedničku zajednicu i nema drugog puta“.

Kakvo je Vaše mišljenje kada je riječ o međunarodnoj zajednici u BiH, posebno kada je riječ o visokom predstavniku i njegovim odlukama? Vrlo često koristi svoje Bonske ovlasti. Da li je to put koji podržavate?

“Christian Schmidt nije samo lični prijatelj, već ga jako podržavam. On ima veoma težak zadatak. Zapravo on sam radi na istoj stvari na kojoj radimo i mi. Želimo u budućnosti, jednog dana BiH kojoj ne treba EU misija poput EUFOR ALTHEA, kojoj ne treba Dayton, ne treba visoki predstavnik. To je budućnost na kojoj treba da radimo. Umjesto da mislite da je neprijatelj, smatrajte ga partnerom kojeg ćete pratiti na ovom putu. I da li je zastrašujuće? Da li je ponekad teško? Bez sumnje, očigledno. Ali on nije neprijatelj, on je partner“.

Ako dobijemo to zeleno svjetlo od Evropskog vijeća, kada BiH može očekivati otvaranje svojih prvih poglavlja, kada građani Bosne i Hercegovine mogu vidjeti neke promjene. Znate da Milorad Dodik traži precizan datum. Da li je to uopšte moguće?

“Pa, vjerujem da je njegova taktika da uvijek traži malo više. Korak, most koji sada moramo preći je da dobijemo zeleno svjetlo od 27 šefova država i vlada Evropskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora. Da li će se otvaranje pregovora desiti, dva, tri, četiri, pet, šest mjeseci kasnije, to je drugo pitanje, manje relevantno. Vjerujem da je politički signal važan. Da, želimo napredovati i neće biti prečica, neće biti rabata, neće biti načina da nadmašimo i budemo brži od drugih. Zasniva se na zaslugama. Morate da uraditi zadaću. Moramo da uradimo domaći zadatak i vjerujem da ne treba da shvatamo preozbiljno ove zahtjeve koji uvijek pokušavaju da nađu još jedan standard, da nađu drugi argument. Sada je važna stvar i mi radimo na tome da Evropsko vijeće kaže Da za otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom“, zaključio je Schallenberg.