Ko je birao Željka Komšića, čiju je stranu zauzeo Christian Schmidt, šta je stav Njemačke? Razgovaralo se o tome na sastanku Komšića sa ambasadorima EU u BiH. Dodik kaže Komšić ne zastupa Predsjedništvo nego sebe. Izbori su naredne godine - uzavrela atmosfera odavno je počela. Napetost oko izmjena Izbornog zakona raste.

Loše je da je Christian Schmidt zauzeo stranu, jer čim to uradite u problemu ste, prokomentarisao je Željko Komšić posljednje javne istupe visokog predstavnika na skupovima u Sloveniji i Njemačkoj, koje idu u smjeru jačanja konstitutivnosti, umjesto težnji građanskom uređenju države.

“Jučer je naša ambasadorica, mi smo je poslali, u Ured kancelarke Merkel da pitamo da li istupi gospodina Schmidta predstavljaju promjenu zvanične politike Savezne Republike Njemačke u odnosu na onu izjavu od 6. maja ove godine. Njemačka vlada je rekla šta je njena pozicija u izmjenama Izbornog zakona da bi povratak na priču o konstitutivnosti bio korak nazad, ljudi su nam rekali to nije tako (da su promijenili politiku)”, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

A zašto je Schmidt rekao šta je rekao, pojašnjavaju danas iz OHR-a.

“Visoki predstavnik je govorio o situaciji i opisao različite stavove, pri čemu je napomenuo da su trenutni razgovori o reformi izbornog zakona teški. On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine”.

A nezadovoljan Schmidtovim pristupom je i Dervo Sejdić, koji mu je uputio pismo s pojašnjenjem da on nije pripadnik niti jednog od tri konstitutivna naroda, kao i oko 400 hiljada drugih građana BiH. Umjesto Schmidta, dobio je reakciju HNS-a. Schmidt je izložen napadima jer je “javno rekao da se hrvatskom narodu uskraćaju Ustavom garantovana prava”.

“Nismo nimalo začuđeni tko je prvi javno osuo paljbu po gospodinu Schmidtu, ali smo ostali iznenađeni da se istom krugu priključio i gospodin Sejdić, predstavnik naroda koji je također žrtva diskriminacije većinskog bošnjačkog nacionalizma”, poručili su iz HNS-a.

A šta o svemu kažu bošnjački političari?

“Neka se pogleda sada u institucijama BiH na svim nivoima koliko je kojeg naroda zastupljeno na rukovodećim pozicijama, pa će se jasno vidjeti da hrvatski narod uopće nije manje zastupljen u institucijama, čak je više zastupljen od onoga što mu pripada po Ustavu”, naveo je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.

Nije prošli ni bez reakcija iz Republike Srpske.

“Priča o konstitutivnosti naroda, koja je sastavni dio Ustava, očito je nešto što Komšića strašno iritira, jer odlično zna da konstitutivnost podrazumijeva predstavljanje, a da on nije predstavnik naroda na čiju poziciju je sjeo. Još više ga iritira što je stranac na čiju je pomoć računao odlično shvatio prevaru kojom Bošnjaci po treći put u Predsjedništvo BiH delegiraju dva člana”, ocijenio je Milorad Dodik.

Napomenuo je Dodik još jednom da je za Republiku Srpsku visoki predstavnik nelegitiman, no, iz SDS-a stižu drugačije poruke.

“Gospodin Schmidt kako ga god zvali i kakav god kredibilitet nosio dolazi iz jedne tako ozbiljne zemlje kao što je Njemačka, sa tako izbiljnim referencama, tako da mi na bilo koji način ne želimo da ga dezavuišemo”, poručio je Mirko Šarović, predsjednik SDS.

Visoki predstavnik danas je pozvao zakonodavna tijela u BiH da provedu preporuke GRECO -a i Venecijanske komisije i prezentiraju paket izbornih reformi koji je u skladu s demokratskim principima i odlukama Evropskog suda za ljudska prava i odlukama Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbore.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad