Visoki međunarodni predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt pozvao je predstavnike različitih naroda i političkih stranaka u zemlji da se dogovore o izmjenama Izbornoga zakona, odbacujući tvrdnje da zastupa stajališta Hrvata i HDZ BiH u toj reformi.

“Mora se sjesti za stol i pronaći zajedničko rješenje jer to i jest uloga politike. Europska unija i međunarodna zajednica vrlo rado će u tome pomoći (izmjena Izbornog zakona), međutim odgovornost za ovo leži na izabranim predstavnicima različitih stranaka i različitih naroda u BiH“, rekao je Schmidt u prvom televizijskom intervju od preuzimanja dužnosti visokog predstavnika u kolovozu za Bosanskohercegovačku radio televiziju u utorak navečer.

Schmidt, koji je bivši njemački ministar poljoprivrede i višegodišnji zastupnik u Bundestagu, odbacio je tvrdnje kako zastupa stajališta hrvatske strane i HDZ-a BiH oko izborne reforme za što ga je optužilo niz bošnjačkih stranaka i dužnosnika.

“Ja sam impresioniran koliko ‘čitača misli’ ima u regiji jer te misli o kojima se izvještava i koje su, navodno, skrivene u mojoj glavi, uopće nisu tu“, odgovorio je Schmidt na novinarski upit o zastupanju stajališta HDZ-a BiH.

On je dodao kako izborna reforma mora uključiti uspostavu mehanizama za otklanjanje prijevara na izborima, te presuda Suda za ljudska prava oko sudjelovanja manjina u biranju na najviše pozicije.

Schmidt je gostujući nedavno na preizbornoj tribini u Njemačkoj izjavio da treba pronaći rješenje izbornog zakonodavstva u BiH koje ne bi vodilo uspostavi trećeg entiteta i pritom je ocijenio kako su predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji bi tamo trebao zastupati Hrvate, u većini birali Bošnjaci.

Ranije je pak utvrdio kako se mora osigurati jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, čemu se posebno protivi Komšić i inzistira na njihovu ukidanju.

Komšić se u utorak sastao sa Schmidtom te se usprotivio prijedlozima izborne reforme o kojoj je govorio prvi čovjek međunarodne uprave u BiH.

Schmidt je u televizijskome intervju pozvao političare i na dogovor oko prekida bojkota rada državnih institucija. On je to ocijenio štetnim za samu zemlju, ali i za njezin put prema europskim integracijama.