Schmidt o odlasku iz BiH: Moj posao još nije završen, oni koji me ne žele imaju priliku otvoriti pregovore s EU

Na početku razgovora se osvrnuo na odgovornost bh. političara za zastoj na evropskom putu BiH dodajući da ne žali ni zbog jedne odluke koju je donio do sada.

"Mogao bih reći da je to godina izgubljenih prilika. Imali bismo ih više da se približimo EU, da jačamo teritorijalni integritet i vidjeli smo da reakcija pojedinih u vezi sa sudskih procesom prošle godine je takva da su zaustavili napredak ka EU. Ne bih rekao da je samo jedna osoba odgovorna za sve. Mislim da se tu radi o saradnji i da je Vijeće ministara moglo više učiniti, ali nisu. Nemamo ministra sigurnosti. Ne znamo da li radi ova koalicija da li funkciniše ili ne, mislim da su bile neke prilike, ali nažalost te prilike nisu iskorištene", kazao je visoki predstavnik.

Naveo je da se ne smatra odgovornim za stanje u BiH kao i za njen zastoj dodajući da je historija pokazala da se uvijek traži krivac kada nešto ne ide kako treba.

"Oni koji su zaista odgovorni krive nekog drugog, kako bi skrenuli pažnju sa sebe. Ja sam radio na poboljšanju vladavine zakona u ovoj državi kao i ekonomije. Nikad nisam doveo u pitanje postojanje Republike Srpske u BiH kao entiteta. Ja moram braniti Dejtonski sporazum i nekada ljudi imaju političke fatamorgane i stvaraju slike koje su pogrešne. Takvim pojedincima moram reći da prvo moraju sagledati sami sebe i šta su oni učinili da poboljšaju situaciju u državi ili entitetima. Bolje je da sami urade svoj posao i nešto naprave i onda se ne moraju žaliti na nekog drugog", naglasio je.

Zatim je Schmidt naveo da će u Bosni i Hercegovini ostati dok ne završi mandat koji se odnosi na Program 5+2 dodajući da misli da to nije ispunjeno.

"Iznenađen sam kao i drugi ljudi poput vas tim natpisima da visoki predstavnik odlazi. Nisam izjavio da idem, ne u ovom trenutku kada zajednički možemo ocijeniti, dok razvoj Bosne i Hercegovine nije održivi i nepovratan i nadam se da ćemo vremenom to postići i ne očekujem da će to biti za nekoliko mjeseci, međutim, nadam se da zato neće biti potrebno više od nekoliko godina", istakao je Schmidt.

Na pitanje da li će biti posljednji visoki predstavnik u BiH, Schmidt je konstatovao da "neke stvari samo Bog zna, ali da u ovom trenutku ne vidi da postoji veliki broj ljudi koji su zainteresovani za preuzimanje njegovog posla".

"Zaista volim narod u Bosni i Hercegovini, ne mogu reći da isto osjećam prema svakom političaru. Ured visokog predstavnika sada također mora da vodi računa o građanima, da osigura da građani imaju svoja prava. Ovo nije država koja je izgrađena na političkim strankama, ona pripada njenim građanima", dodao je Schmidt.

Negirao je da je učestvovao u spominjanim razgovorima Washingtona i Berlina, odnosno da su Amerikanci od njega tražili da podnese ostavku i da je to on odbio i rekao da o njemu odlučuju Nijemci.

"Niko mi nije tražio ostavku osim gospođe (Željke) Cvijanović. Mogu govoriti samo o sporazumima u kojima sam učestvovao. Pozicija visokog predstavnika i ured visokog predstavnika su ad hoc institucije. Ja se nadam da ću ja završiti ovaj posao i biti posljednji visoki predstavnik jer mislim da moramo dati odgovore u narednim godinama. Moramo uspješno provesti program 5+2 i u tom smislu da BiH odvedemo ka evropskim integracijama. Oni koji ne žele da visoki predstavnik bude tu, imaju jednu odličnu priliku da otvore pregovore s EU i da poboljšaju situaciju. Pošto ovo nije slučaj, oni kontradiktiraju sami sebi jer očekuju da će se stvari promijeniti, a ne pridonose promjenama", kazao je Schmidt.

Dalje je govorio i o lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću nazvavši ga optimističnom osobom te u tom kontekstu i poručio da je riječ o političkoj poziciji za koju i treba optimizam ukoliko on ili drugi smatraju da stvari idu dobro i da neće biti potrebe za visokim predstavnikom. Međutim, dodao je Schmidt, ipak se mora zajednički raditi na poboljšanju situacije.

"Jednom mi je neko rekao da sam previše Nijemac i da bih trebao biti prilagodljiv, ali i kao Helmut Kohl pokušavam da sjedim i radim, ja mogu da igram samo svoju ulogu i radim samo svoj posao. Nekad sam iznenađen uvredama koje su mi upućene i ovo nije dio političkog razgovora, nego je neka vrsta političkog vrtića. Kada odem u Hercegovinu ili RS, građani se ne ponašaju prema meni na uvredljiv način. Nedavno sam razgovarao s hrvatskim političarima oko raznih pitanja, uključujući i ono što oni nazivaju legitimno predstavljanje i mislim da o tome treba razgovarati. Također, razgovarati o slučaju Sejdić Finci i kako se to riješiti", konstatovao je Schmidt.

Na pitanje hoće li nametati političke ili tehničke odluke kada je riječ o izmjenama izbornog zakona, Schmidt je rekao da taj posao treba obaviti Parlament BiH, ali i da će on razmisliti šta može učiniti. Dodao je i to da pitanje izbornog zakona ima veze i s Ustavom jer odluke Evropskog suda za ljudska prava moraju biti provedene. Stoga je pozvao sve da sjednu za sto i pronađu rješenje.

"Zakon je onakav kakav je s mojim izmjenama. Postoji mogućnost da će se tehnologija koristiti na izborima ove godine. Ovo nije jednostavno provesti sve odjednom. Očekujem da izborni proces posmatra veliki broj posmatrača. CIK je izjavila da je na više od 100 biračkih mjesta se desila izborna prevara. Ovo se mora izbjeći. CIK mora upotrijebiti sve raspoložive alate kako bi osigurali da se poštuje volja birača, a ne onih koji smatraju da sami trebaju ispuniti glasačke listiće", poručio je Schmidt.

Govoreći o državnoj imovini koja je često predmet rasprava naveo je da se njegova inicijativa odnosila na to da pozove parlament da pronađe rješenje. Naveo je da vidi da je taj proces ponovo pokrenut te da postoje prijedlozi Željka Komšića i Šemsudina Mehmedovića, ali i da zna da je to prepreka za investicije.

"Zajedno s izgradnjom autoputa Vc se mora donijeti odluka o državnoj imovini i mora biti pritisak na političare kako bi više uradili. Neki kažu da ako postoji državna imovina to znači da ne postoji RS. To je besmisleno, svaki dio države ima pravo na imovinu i svaki dio države treba da je koristiti u interesu građana BiH i ja sam siguran da postoji veliki pritisak od strane EU i SAD. Ja sam spreman pomoći na konstruktivan način i smatram da oni koji su izabrani da je njihov posao da odlučuju o ovakvim pitanjima. Pružit ću im podršku samo ako to bude neophodno", smatra.

Nedavno je u Republici Srpskoj obilježen 9. januar kao "Dan RS", datuma kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Schmidt je, govoreći o tome, kazao da se tom entitetu ne oduzima pravo na obilježavanje praznika već da se radi o njegovom načinu upravo zbog navedene odluke Ustavnog suda.

"Bolje bi bilo pozvati se na bilo koji drugi dan godine i pozvati sve građane RS-a, a ne samo Srbe, da skupa proslave. Mislim da sam napravio bitan korak. Ja nisam komisija za budžet. Predsjedništvo je predložilo da ove kulturne institucije imaju vlastiti budžet i ne znam zašto nije uključeno. Ne bih da savjetujem članove Predsjedništva mi govorimo o kulturnom nasljedstvu i budućnosti države. Vidim da je ostvaren neki napredak, neki su u većim problemima od drugih. Vidim da NUB ima problem i u objektu i da imaju planove za izgradnju i da UNESCO pridonosi i da dobijaju novac uglavnom od Federacije BiH", mišljenja je Schmidt.

U razgovoru se osvrnuo i na zahtjeve menadžmenta i sindikata BHRT-a poručujući da je primio pisma i da mu je jasno zbog čega su ona poslana dodajući da je to urađeno u jeku zabrinutosti i neizvjesnosti zbog upitne budućnosti Javnog servisa.

"Želim da kažem da gospodin Edin Forto (ministar prometa i komunikacija BiH op.a.) traži privremeno rješenje i da se vode razgovori o ovom pitanju i da su neki zaboravili da je javni servis jedan od uslova Evropske unije", rekao je Schmidt dodajući da se vode razgovori kako obezbijediti novac za BHRT i da ga BHRT treba, ali i da nedostaje novi koncept i restrukturiranje:

"Ovo je odgovornost Parlamenta. Znam da i ja mogu pružiti podršku, ali ne bih ja trebao biti taj koji radi te poslove. Javni emiter BHRT je u ozbiljnom problemu i vidim da se nešto dešava u Parlamentu i Vijeću ministara. Mislim da je neophodno da se oni podstaknu da ovo urade. Odgovornost leži na onim čiji je to posao da riješe ovo pitanje. Ja razumijem stanje u kojem su zaposlenici. Mi moramo imati javne emitere. Mora se ovo pitanje uzeti ozbiljno. Vidjeli smo da je sud u Banjoj Luci donio odluku da se novac treba isplatiti. Znam da nije provedeno, a EU i ostali će pratiti situaciju".

U jednom trenutku se osvrnuo i na to da je mnogo ljudi reklo da im nije potreban visoki predstavnik, a da ih onda trebaju pitati kako rješavaju svoje probleme.

"Svi ti ljudi koji znaju kako treba raditi, ali ne pridonose. To nije nedostatak političke volje nego ne ispunjavaju obaveze. Oni koji su izabrani trebaju raditi svoj posao i ne trebaju kriviti nedostatak političke volje. Političari moraju shvatiti da je njihova uloga da brine o građanima, a ne svojim interesima", poručio je Schmidt.

Na kraju je govorio i o plati koju prima navodeći da ona nije u iznosu od 24.000 eura mjesečno što je tvrdio Milorad Dodik. Ustvrdio je i to da ne primanovac iz BiH već iz Međunarodne zajednice.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad