U nizu odluka koje su donesene i saopštene iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, gotovo da je promakla ona koja se tiče izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske. Krajem radnog dijela dana, Christian Schmidt je juče, u namjeri da deblokira formiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine posegnuo za bonskim ovlašćenjima i, uz ostale, nametnuo i Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS.

U svom obraćanju isped OHR-a Christian Schmidt je naglasio kako je u cilju poboljšanja integriteta izbora izmijenio krivične zakone i uključio novo krivično djelo „Podmićivanje na izborima“.

„Na osnovu ovakvih izmjena i dopuna omogućava se efikasno sankcionisanje svih slučajeva podmićivanja izabranih zvaničnika. To treba poslužiti kao upozorenje svima onima koji razmišljaju o pribjegavanju podmićivanju ili zastrašivanju da bi ostvarili svoje političke ciljeve“, rekao je on naglašavajući da izmjene treba da znače ograbrenje onima koji traže fer plej i vjeruju da neće biti zloupotrebe njihovih glasova.

Ističući kako računa na podršku brojnih razumnih i odgovornih koji podržavaju demokratiju, dodao je da je cilj uvođenja novih krivičnih djela „prevencija sistemske političke korupcije koja je i dalje glavni kamen spoticanja i uzrokuje ozbiljne štete, kako po ekonomiju, tako i po svakodnevni život građana“.

„Potrebno je učiniti još više kako bi se ojačao integritet izbora i vratilo povjerenje građana u izborni proces. Zato pozivam političke lidere da hitno počnu rješavati pitanje integriteta izbora i da to učine na vrijeme uzimajući u obzir lokalne izbore koji su na redu iduće godine“, rekao je on ističući da je nužno omogućiti izbore u kojima birači neće dovoditi u pitanje ishod brojanja njihovih glasova i u kojima neće biti dovedeni u situaciju da ih se zastrašuje ili da im se onemogućava slobodno glasanje.

Vrlo interesantno, u obraćanju Schmidt nije naglasio koji konkretni zakoni su izmijenjeni, a među odlukama objavljenim na sajtu OHR-a stoji i ona o izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske. Tekst je istovjetan izmjenama koje su nametnute i u Krivičnom zakoniku Federacije Bosne i Hercegovine.

U oba teksta stoji kako nametnute odluke stupaju na snagu na privremenom osnovu sve dok ga Narodna skupština Republike Srpske/Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, ne usvoji u istom obliku, „bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova“.

Ove, kao i ostale odluke donesene juče, na snagu su stupile danas, objavom na službenoj internet stranici OHR-a, a naređeno je i njihovo objavljivanje u službenim glasnicima.

U kontekstu Republike Srpske i odnosa vlasti prema Christianu Schmidtu, ovaj potez mogao bi imati višestruk značaj.

Naime, poznato je da vlasti Republike Srpske ne priznaju legitimitet i legalitet Christiana Schmidta na poziciji visokog predstavnika, s obzirom na to da nema potrebnu podršku u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Ipak, činjenica je da Christian Schmidt do sada nije nametao zakonska rješenja Republici Srpskoj, a njegove ranije odluke spram Republike Srpske odnosile su se na donošenje naloga kojima se obustavljala primjena zakona u vezi sa državnom imovinom.

U pravilu te zakone je ubrzo po donošenju naloga u OHR-u, suspendovao i sam Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Treba reći i da su nalozi za obustavu primjene zakona donošeni upravo zbog činjenice da se o njima trebao izjašnjavati Ustavni sud.

Podsjetimo o Christianu Schmidtu svoj stav je dala i Narodna skupština Republike Srpske, a još 30. jula 2021. usvojeni su zaključci koje su ranije usaglasili svi predsjednici parlamentarnih političkih stranaka u Republici Srpskoj, i to nakon što je Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima je uveo kazne za negiranje genocida.

Jedan od zaključaka glasio je: „Odbacujemo svako nametanje odluka u BiH, te konstatujemo da visoki predstavnik nije legalno izabran u skladu s predviđenom procedurom”.

Osim toga, zaključci kojima se spori postojanje OHR-a u Bosni i Hercegovini, kao i poštovanje odluka OHR-a, primjena bonskih ovlašćenja i nametanja odluka rezultat su brojnih posebnih sjednica održanih u prethodnom periodu.

Ipak, iako su načelno sporili legitimitet i legalitet Christiana Schmidta, vladajući u Republici Srpskoj, predvođeni SNSD-om prihvatili su njegovu odluku o finansiranju izbora kojom je omogućen izlazak građana na birališta prošle godine. Ta odluka usvojena je u Savjetu ministara kojim je tada predsjedavao SNSD-ov Zoran Tegeltija.

Posljednja Schmidtova odluka i prva koja se odnosi na izmjene nekog zakona u Republici Srpskoj za sada nije izazvala reakcije iz Banjaluke.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad