Zemljotres koji je sinoć kasno pogodio Banjaluku nije nanio štete na objektima, ali jeste uznemirio stanovništvo. Iako se zemljotresi ne mogu predvidjeti zbog samo epicentra, koji je bio u istoj zoni kao onaj koji je 1969., u narednom periodu mogu se očekivati i jači, tvrde seizmolozi.

Čardačani, između Banjaluke i Laktaša. Mjesto epicentra zemljotresa jačine 3,8 stepeni po Rihterovoj skali.

“(N1: Jeste li osjetili sinoć zemljotres?) Jesam. Jeste bio jak. (Je l’ se treslo u kući?) Malo”.

“Kako bih vam rekao kao da je bio neki jak udarac. (Jeste li čuli, je li neko ovdje u selu imao štetu od zemljotresa?) Nije, nije to dugo trajalo”, samo su neki od odgovora zabrinutih mještana Čardačana.

Štete nisu prijavljene ni na području grada, ali je većina stanovnika osjetila da je zaljuljalo u 23 časa i 10 minuta.

Šta se može očekivati u narednom periodu?

Banjaluka:

“(N1: Je li treslo kuću?) Malo prozore, jeste da smo se uplašili ali prošlo je”.

“Mi spavamo u potkrovlju i treslo se jedno 5-6 sekundi. Mi smo navikli na to”.

“(Jeste li se uplašili?) Nisam nešto posebo, ali jeste puno treslo. Osjetilo se jako na drugom spratu, a mogu misliti na 15. Ali mi smo navikli na to još od ‘69.”

Te 1969. podrhtvavanje tla je krenulo od 26. oktobra, a 27. Banjaluku je pogodio razorni zemljotres 6, 4 stepeni po Rihterovoj skali. Seizmolozi upozoravaju da se na ovom području može očekivati u narednom periodu jači zemljotres jer je epicentar posljednjeg u istom području kao i ‘69. godine.

“Postoji seizmički hazard tog područja i on je obilježen intenzitetom 9 stepeni po Merkalijevoj skali i sve što možemo očekivati je do 9 stepeni po Merkaliju kao što je bilo ‘69. Svaki Banjalučani mora biti spreman na jedan zemljotres koji se može očekivati tog intenziteta”, tvrdi Snježana Cvijić Amulić, seizmologinja u RHMZ RS.

Kad će se zemljotres desiti to se ne može predvidjeti, ali je jasno da zemljotresi iz Petrinje mogu uticati i na područje Banjaluke.

Seizmologinja o zemljotresu u Petrinji

“Zato što je na jednom segmentu tog velikog rasjeda se dešavala Petrinja, a na drugom je Banjaluka. To znači da se dio seizmičke energije kada se dešava u Petrinji prelijeva jednim dijelom na isti taj rasjed i sigurno je da se može očekivati da se pojača seizmičnost poslije jednog takvog zemljotresa kakav je bio u Petrinji”, pojašnjava Cvijić Amulić.

Posljednji potres sa epicentrom na teritoriji Banjaluke osjetio se 6. maja ove godine i bio je jačine 2,3 stepena po Rihteru. Međutim, brojni zemljotresi koji su pogodili Baniju tokom godine osjetili su se i u gradu na Vrbasu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad