Pet litara mlijeka za litar goriva, realnost je koju žive domaći farmeri. Proizvodnja u doba narastajuće inflacije nije isplativa, a sve više ih odustaje od poljoprivrede. Proizvođači iz Republike Srpske odlučili su da se bore; organizovali su se i prave svoju mljekaru.

Ono što se nekima naizgled čini kao seoska idila, u suštini je za neke težak, nepresatalan rad. Zna to Boban iz sela Štrpci, mladić koji od svoje trinaeste godine radi na porodičnom imanju.

“S 13 sam prvi put sjeo za traktor. Meni kao djetetu to je tada bila kazna. Već vremenom postane navika, a malo se i voli, bez toga se ne može raditi ovaj posao”, istakao nam je Boban Prodanović, mladi farmer iz Prnjavora.

Ovdje je zasnovao porodicu – ostao dok su mnogi otišli. Četiri generacije Prodanovića rade na farmi sa oko 45 grla. Proizvode mlijeko, koje prodaju po 0,78 pfeninga.

Iako je saradnja sa domaćim mljekarama korektna, ističe da bi otkupna cijena od oko 1,20 KM bila ekonomski isplativa.

Zbog svega je zajedno sa 16 farmera iz Udruženja mljekara Republike Srpske osnovao preduzeće “Naša mljekara”.

“Ta cijena mlijeka ne prati troškove proizvodnje. To je jedan od glavnih razloga zašto su farmeri krenuli u tu priču oko svoje mljekare. To je poznato na zapadu, Norveška, Holandija… Zec je još u šumi, to je na dalekom štapu, ali mi očekujemo da kada to krene da imamo domaći proizvod, da će ti farmeri imati zadovoljavajuću otkupni cijenu, te da će ta mljekara biti jedno profitabilno preduzeće”, nada se Prodanović.

Mlijekoprodukt je povećao otkupne cijene mlijeka za dva mjeseca oko 20%, ističe direktor novoosnovanog preduzeća “Naša mljekara”. Cilj im je krenuti sa preradom od pet do 10 hiljada litara na dnevnom nivou. Neće kažu biti konkurencija postojećim firmama sa nižom obradom sirovine, posebno onim koje su orjentisane na tržište UHT mlijeka.

Baziraće se na proizvodnju sireva, a iskoristiće i mogućnosti projekta Farma 2.

“Mislimo da će definitivno trebati hrane. Ukrajina je bila veliki prozvođač mlijeka, iz Ukrajine je raseljeno 15 miliona ljudi, veliki broj farmera, proizvođača mlijeka…150 000 krava je manje u Njemačkoj u odnosu na prošu godinu. Cijela BiH muze oko 60-70 000 krava, a u Njemačkoj je veća proizvodnja po kravi”, pojasnio nam je Miljan Erbez, direktor preduzeća “Naša mljekara”.

Holandija je 2020.godine proizvela više od 13 milijardi litara mlijeka. Ove godine će proizvesti 20 % manje. To 20 % manje je čak deset godišnjih proizvodnji Bosne i Hercegovine. Zato smatraju da je pravo vrijeme da se malo manje priča o građanskim, a više o seljačkim pravima.

Opširnije u prilogu Snežane Mitrović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad