Deveti je dan od objave Zakona o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske u Službenom glasniku. Uprkos odluci o suspenziji koja je iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini saopštena u utorak, s obzirom na to da predsjednica Republike Srpske nije donijela ukaz o suspenziji ili poništenju zakona, njegova primjena je počela.

Kako će se ogledati još uvijek nije poznato, budući da nema odgovora na to pitanje iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske, niti iz Ministarstva pravde. Pojedine područne jedinice RUGIPP-a u odgovoru za N1 navele su kako “nisu zaprimile zahtjev vezan za postupanje po odredbama Zakona o nepokretnoj imovini, niti su po službenoj dužnosti provodile bilo kakve postupke vezane za provođenje zakona”.

Od saopštenja odluke Christiana Schmidta čiji legitimitet na poziciji visokog predstavnika spore zvaničnici Republike Srpske, s obzirom na to da nije imao potrebnu podršku u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, do danas, ne bilježe se ni reakcije predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović. Izjavu je izbjegao i predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, koji je odbio da se obrati medijima u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ministar pravde Anton Kasipović takođe nije želio da komentariše ovo pitanje tvrdeći kako odgovor još priprema.

Za N1 ovo pitanje je komentarisao sekretar Vlade Republike Srpske, predsjedavajući Savjeta za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske i profesor ustavnog prava Siniša Karan tvrdeći kako je Zakon o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske stupio na snagu.

“Republika Srpska nikada u svih 27 godina Dejtonskog sporazuma pa ni dan danas, a dokaz je upravo ovaj zakon, nije imala dilemu ko je vlasnik imovine u Bosni i Hercegovini. Dakle vlasnici imovine u Bosni i Hercegovini su entiteti. Bosna i Hercegovina nema imovinu i to pitanje je samo definisano vanjskim granicama”, rekao je Karan, tvrdeći kako nije riječ o političkom, već o stavu ustavno-pravne prirode “koji je potvrđen u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ženevskim i njujorškim principima gdje se i govori samo o razgraničenju teritorije, nije bila upitna svojina na 49-51 kao jedan od ključnih principa unutrašnjih granica u okviru Bosne i Hercegovine”.

To je, po tvrdnjama Karana, nedvosmisleno rečeno i Aneksom 4.

“I to u najvažnijem dijelu federalnih država, to je podjela nadležnosti gdje je jasno rečeno da je između ostalog i imovina nadležnost entiteta. To je takođe potvrđeno velikim brojem odluka Ustavnog suda”, rekao je Karan podsjećajući da je Izetbegović ranije pokretao pitanje ustavnosti i nadležnosti Republike Srpske u oblasti svojinskih odnosa i da je Ustavni sud tada presudio u korist Republike Srpske.

“Čak je i visoki predstavnik, kada je riječ o sukcesiji, pitanjima vojne imovine, nepokretne vojne imovine utvrdio i potvrdio da su to pitanja u nadležnosti entiteta i da je potreban sporazum strana, entiteta, da se to riješi. Još je niz pitanja, kao što je Zakon o privatizaciji, kao što su aneksi osam i devet koji govori o nacionalnim spomenicima i javnim korporacijama gdje je nedvosmisleno da su entiteti vlasnici imovine”, rekao je Karan tvrdeći kako ne postoji dilema oko stupanja na snagu zakona.

Podsjetio je kako je do 2013. praktično napravljen unutrašnji dogovor i sporazum političkih lidera u Bosni i Hercegovini o načinu raspodjele imovine i da taj princip Republika Srpska ne spori ni danas.

“Ni mi ne sporimo da se dio imovine za potrebe institucija Bosne i Hercegovine može njima dati na ustupanje. Naravno tada je uskočio visoki predstavnik, pritisnuo prije svega SDA koja je odustala od tog sporazuma unutar Bosne i Hercegovine i imamo danas takav njihov stav i neriješenu situaciju”, tvrdi Karan.

Upitan o postojanju dvije krajnosti, jedne u kojoj vlasti u Republici Srpskoj ne planiraju da odustanu od sprovođenja zakona i druge u kojoj iz Kancelarije visokog predstavnika stižu najave o posljedicama u slučaju odbijanja sprovođenja odluke od utorka, Karan kategorički kaže – Bosna i Hercegovina nema visokog predstavnika.

“Nema OHR-a, molim vas nema OHR-a. Bosna i Hercegovina nema visokog predstavnika, rekao sam nema visokog predstavnika. I ne mogu onda da pričam u tom svjetlu”, rekao je Karan tvrdeći kako nema korelacije sa nepoznatim čovjekom, “sa jednim strancem koji je rekao sam to više puta eklatantan primjer protektorata Bosne i Hercegovine, ograničenog suvereniteta, starateljstva neviđenih razmjera da vam jedan nepoznati stranac hoda državom i donosi zakone, zamislite zakone. Pa on i da je visoki predstavnik nema na to pravo, bonska ovlašćenja su izmišljena”, tvrdi.

“Schmidt nije visoki predstavnik, u tom smislu i proističe da je taj njegov akt ništavan, on je bezvrijedan. U tom smislu ćemo i reći da takav jedan akt neće sigurno objaviti Službeni glasnik Republike Srpske, jer je tačno zakonom definisano šta će objaviti, a šta ne. Pogotovo neće objaviti akt jednog stranca. U tom slučaju smatramo da taj akt ne može biti nikakva paralela i poređenje da li će Republika Srpska postupiti po zakonu koji je donijela ova Narodna skupština Republike Srpske, da hoće, naravno da hoće”, rekao je Karan.

Upitan za komentar o načinu primjene zakona, Karan je istakao kako to proizilazi iz zakona te kako je “nizom akata ranije definisano pitanje imovine sa aspekta raspolaganja, upravljanja, korišćenja održavanja itd, ovdje smo ovim zakonom to jednostavno spojili sa institutom svojine”.

(13. jula 2012. godine Ustavni sud BiH donio odluku u predmetu br. U-1/11, kojom je utvrdio da je država Bosna i Hercegovina titular državne imovine te da isključiva nadležnost države BiH, tj. Parlamentarne skupštine BiH da reguliše pitanje državne imovine proizilazi iz člana I(1), člana III(3)(b) i člana IV(4)(e) Ustava BiH; Odluke Ustavnog suda BiH koje se odnse na poljoprivredno zemljište (U-8/19), rijeke i vode (U-9/19) i šume i šumsko zemljište (U-4/21))

Podsjetimo, ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu imenovali su Christiana Schmidta za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini krajem maja prošle godine, a nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka.

Nijemac Christian Schmidt funkciju visokog predstavnika u BiH je preuzeo od Austrijanca Valentina Inzka 02. augusta prošle godine.

Rusija je uskratila podršku imenovanju Schmidta navodeći da Vijeće sigurnosti UN-a nije ovjerilo njegovu kandidaturu, a pred Vijećem sigurnosti UN-a Rusija i Kina tražili su gašenje OHR-a za šta nisu dobili niti jedan glas.

Političari u Republici Srpskoj ne smatraju Christiana Schmidta legitimnim predstavnikom te ga nazivaju “njemačkim diplomatom”.

Podsjetimo, Schmidt je još na početku svog mandata izjavio da je za njegovo imenovanje postojala većina u Vijeću sigurnosti, a nakon što je upotrijebio bonske ovlasti za N1 je izjavio da je imao podršku svih članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, izuzev Rusije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad