Ko je bio "mlad i naivan", a ko čuva "novčanik"?

Nikola Špirić pozvao se na poslovničke i zakonske procedure, ističući da prijedlozi moraju biti kompletirani prije razmatranja.

„Poslovnik našeg doma jasno kaže da predlagač zakona mora dostaviti kompletiran materijal kako bi se o njemu moglo odlučivati. U ovom slučaju to nije učinjeno“, rekao je Špirić.

Dodao je da je, prema važećim propisima iz oblasti indirektnog oporezivanja, za izmjene Zakona o akcizama neophodno mišljenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje.

„To mišljenje danas nemamo. Dakle, suočeni smo s tim da populizam pokušava da se predstavi kao briga za privredu pred očima građana, a materijal nije pripremljen da bismo se mogli izjasniti“, naglasio je.

Podsjetio je i na ranije izmjene Zakona o PDV-u koje su, kako kaže, imale minimalan efekat.

„Izmjene Zakona o PDV-u, kojima je uvedena nulta stopa na doniranu hranu, usvojene su u septembru 2023. godine, a isti su predlagači i ovog zakona o akcizama. Tada je rečeno da će to donijeti milionske uštede za socijalno ugrožene“, naveo je.

Prema njegovim riječima, podaci pokazuju drugačiju sliku.

„Tražio sam podatke od Uprave za indirektno oporezivanje i dobio odgovor da svaka izmjena PDV-a zahtijeva tehnološku pripremu sistema. Nakon osam mjeseci dobio sam podatak da je oslobođena roba u vrijednosti od 119.000 KM. Kada to podijelite na mjesece i dane, dolazite do iznosa od 0,003 feninga“, rekao je Špirić.

Dodao je i lični primjer pomoći javnim kuhinjama.

„Ja sam lično u posljednjih godinu dana izdvojio 13.000 KM za javne kuhinje iz sredstava kojima raspolažu članovi kolegija“, istakao je.

Na kraju je postavio pitanje efekata predloženih mjera.

„Može li nam neko reći, pod pretpostavkom da se zakon usvoji, kakvi su efekti na javne finansije na nivou BiH i entiteta? Tek tada možemo pokazati da donosimo odgovorne i dobre zakone“, zaključio je Špirić.

Delegati i dalje troše vrijeme na korištenje poslovničkih intervencija "ispravka krivog navoda" i "rasprava", ali dnevni red još nije usvojen. Isti scenario po ko zna koji put. Nakon sat vremena, delegati su na početku.

Nenad Vuković kritikovao je pozivanje na proceduru Uprave za indirektno oporezivanje, tvrdeći da praksa pokazuje njenu neefikasnost.

„Priča o saglasnosti Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje i ministara – svi znamo kako to funkcioniše u praksi. Evo da javnosti jasno kažemo kako bi to izgledalo s akcizama kada bi se realizovalo ono što vi predlažete“, rekao je Vuković.

Kao primjer naveo je izmjene Zakona o PDV-u.

„Imamo primjer izmjena zakona o PDV-u vezanih za povrat sredstava za kupovinu prvog stana. Predstavnički dom ga je usvojio u decembru 2024, a Dom naroda u martu 2025. godine, kada je na moj prijedlog uvršten na dnevni red. Od tada do danas, mart 2026, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje nije bio sposoban donijeti pravilnik kako bi zakon počeo da se primjenjuje“, naveo je.

Poručio je da bi isti scenario uslijedio i s akcizama.

„A vi sada kažete da njima damo i akcize. Kada bi onda došle na red – 2028? U vremenu kada države u regionu i svijetu donose odluke promptno, čak i na telefonskim sjednicama, vi predlažete proceduru u kojoj će Uprava držati papire po godinu dana jer se neki ministri ne odazivaju sastancima“, kazao je.

Takav pristup ocijenio je kao izgovor.

„To je opet izgovor – i iznova izgovor. Danas ćete potrošiti cijeli dan tražeći razloge zašto ne želite dozvoliti usvajanje izmjena zakona o akcizama“, rekao je.

Podsjetio je i na ranije glasanje delegata SNSD-a.

„Niste odgovorili na pitanje koje je postavio gospodin Nešković, koji je precizno naveo datum kada ste zajedno s delegatima SNSD-a u prethodnom mandatu glasali za isto ovo za šta danas tvrdite da predstavlja prenos nadležnosti i ‘novčanik u Sarajevu’. Kako tada to nije bio prenos nadležnosti i zašto tada nije bila sporna Banja Luka? Tada ste to izglasali“, naglasio je Vuković.

Zaključio je da se pokušava zanemariti raniji stav.

„Sada dolazite s pričom kao da se niko ničega ne smije sjećati. Kao da niko nema pamćenje duže od dva dana. Zašto ste tada glasali za to? Nemate nikakvo obrazloženje – ili ćete reći, kao vaš šef, ‘tada sam bio mlad i naivan’“, poručio je Vuković.

Želimir Nešković upozorio je na nagli rast cijena goriva i njegove posljedice na cjelokupnu ekonomiju.

„Cijene goriva nenormalno rastu. Dolazimo čak u situaciju da se postavlja pitanje hoćemo li imati dovoljno naftnih derivata. Građani već prave zalihe, a svakodnevno svjedočimo rastu cijena goriva i, posljedično, svih drugih roba“, rekao je.

Istakao je da su poskupljenja već vidljiva i u drugim sektorima.

„Cijena đubriva u poljoprivredi porasla je za više od 30 posto u odnosu na period prije 20 dana“, naveo je.

Nešković je poručio da je jasno šta građani očekuju od vlasti.

„Kada bismo pitali građane šta žele da se nađe na dnevnom redu – evropski zakoni, koji su važni i koje treba rješavati, ili zakon o akcizama na gorivo – odgovor bi bio potpuno jasan. Ovo je goruće pitanje koje pogađa sve građane, u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu“, naglasio je.

Podsjetio je i na mjere koje su već poduzele zemlje regiona i Evropske unije.

„Srbija je u posljednjih 23 dana donijela mjere koje su kumulativno smanjile akcize na gorivo za 61 posto i ograničila izvoz naftnih derivata. Crna Gora je također donijela mjere koje se odnose na akcize, dok su Italija, Hrvatska i Slovenija kroz svoje parlamente usvojile niz mjera – od ograničavanja potrošnje do smanjenja akciza, pri čemu Italija ima najizraženije mjere pomoći građanima“, rekao je.

Osvrnuo se i na navode Nikole Špirića o navodnim političkim dogovorima.

„Na tvrdnje da sam se s nekim dogovarao moram odgovoriti da vaš današnji stav nije isti kao onaj iz augusta 2022. godine. Tada ste vi, kao delegat u Domu naroda, zajedno s kolegama iz SNSD-a – Sredojevićem, Prodanovićem i Majkić – glasali za ukidanje akciza, jer su i tada cijene goriva naglo rasle“, kazao je.

Dodao je da je tada čak postojao i konkretan zaključak.

„Gospođa Majkić je tada uputila zaključak koji je Dom naroda podržao, a odnosio se na privremeno ukidanje akciza na mjesec dana“, podsjetio je.

Na kraju je poručio:

„Ne stoji ta pridika meni. Možete slobodno napustiti današnju sjednicu. A ‘novčanik’ je bio gdje je i sada – isto.“

Nenad Vuković je odgovorio da je obraćanje Nikole Špirića bilo usmjereno isključivo na opravdavanje izlaska sa sjednice.

„S obzirom na to da ste sugerisali kako je prijedlog gospodina Neškovića, vezan za akcize i imovinu, dogovoren u Klubu Bošnjaka, te da se zloupotrebljava – rekao bih da smo upravo čuli klasičan primjer predizborne kampanje“, kazao je Vuković.

Dodao je da je cijela diskusija imala samo jedan cilj.

„Cijela ova diskusija gospodina Špirića bila je usmjerena samo na jedno – da opravda izlazak sa sjednice. Ako ste već završili diskusiju i pripremili teren za javnost, ne znam šta čekate. Možete ići“, poručio je.

Istakao je da su, kako kaže, već iznesene sve političke poruke.

„Ispričali ste priču o prenosu nadležnosti, o ‘novčaniku u Sarajevu’, o tome kako mi nešto dogovaramo s Bošnjacima. Sve poruke koje ste osmislili iznijeli ste u prethodnih nekoliko minuta. Posao je završen – sad možete da idete“, rekao je Vuković.

Suštinu problema vidi u odbijanju izmjena zakona o akcizama.

„Nećete da podržite korekciju akciza i izmjene zakona, uz raznorazne izgovore – a ključna riječ je upravo to: izgovori. Kao da ne vidimo šta radi cijeli region. Svi se bave rastom cijena goriva, svi znaju da to generiše ozbiljne probleme, a vi ste uspjeli prebaciti priču na nadležnosti i ‘novčanik u Sarajevu’“, naveo je.

Dodao je da takva argumentacija teško može opravdati, kako je rekao, blokadu.

„Da li je moguće da mislite da ćete ovim izgovorima ‘oprati’ činjenicu da napuštate sjednicu i ne dozvoljavate smanjenje akciza? Da ste toliko bezosjećajni prema privredi i građanima?“, upitao je.

Vuković je kritikovao i način funkcionisanja Kolegija Doma naroda.

„Stalno ponavljate – ‘mi smo se dogovorili na kolegiju’. Upravo u tome je problem. Kolegij ne odražava većinsku volju Doma naroda, ni opštu ni entitetsku, i zato smo u ovoj situaciji. Ta rečenica ‘mi smo se dogovorili’ ne znači ništa“, naglasio je.

Zaključio je da trenutni način rada blokira institucije.

„Predviđeno je da iz većinske volje proizađu članovi kolegijuma kako bi Dom mogao funkcionisati. Međutim, zloupotrebom tog mehanizma održava se stanje u kojem kolegij ne odražava volju većine. Zato, kada kažete ‘mi smo se dogovorili’ – to zaista ništa ne znači“, zaključio je Vuković.

Nikola Špirić poručio je da su svi svjesni kako se na dnevnom redu nalazi 11 važnih zakonskih prijedloga, kao i sporazumi spremni za ratifikaciju.

„Ponovo ću reći – ako neko misli da nešto treba skinuti s dnevnog reda, neka to jasno kaže. Valjda postoji minimalan konsenzus oko onoga što je potreba svih u BiH“, istakao je.

Dodao je kako mu je poznato da je dopuna dnevnog reda „koordinirana s ciljem destrukcije“, te da je prijedlog opozicije iz Republike Srpske usaglašen i sa strankama iz Kluba Bošnjaka.

Špirić je naveo da je na kolegiju predložio održavanje nove sjednice nakon ove, na kojoj bi se razmatrali zakon o platama u drugom čitanju, zakon koji rješava problem sa „Moneyvalom“, kao i svi sporazumi koji su prošli ratifikaciju.

„Ovdje se, međutim, ganja nešto drugo. Mi nemamo molbu, niti smo protiv svega. Postoje stvari s kojima se slažemo i one s kojima se ne slažemo. Ali postoje i prijedlozi zakona koji nisu u skladu s Ustavom i drugim zakonima. Ako ih dozvolimo na dnevni red i većina ih usvoji, mi postajemo kaznena ekspedicija za Republiku Srpsku – a to nećemo biti“, naglasio je.

Podsjetio je i na sporazum iz 2003. godine o indirektnom oporezivanju, koji su potpisale vlade entiteta, a usvojio Parlament BiH, te na jasno propisanu proceduru donošenja odluka o porezima i akcizama kroz Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje.

„Imamo li danas materijal koji je prošao Predstavnički dom i na osnovu kojeg se možemo izjasniti? Nemamo“, rekao je, dodajući da ne spori potrebu da nadležne institucije reaguju, ali da je protiv zloupotrebe krize za stvaranje novih nadležnosti.

Podsjetio je i na pokušaj izmjena akciza tokom pandemije, koji nije realizovan, te upozorio da se danas više traže krivci nego rješenja.

„Da li je iko čuo da su vlade entiteta, koje su nadležne za socijalna davanja, sjele i razgovarale o ovome? Nije. Zato vas molim da nas ne optužujete. Mi nismo spremni raditi mimo zakona, sporazuma i Ustava“, poručio je.

Naglasio je da će podržati svako rješenje koje je usaglašeno u skladu sa zakonima, uključujući eventualno ukidanje akciza na određeni period, ali ne i poteze „od kojih niko neće imati koristi“.

"Ako imate neke druge partnere koji su vam dovoljni za taj posao, nemamo ništa protiv. Ali mi nećemo dati podršku nečemu što predstavlja kaznu ili nije u skladu s Ustavom. Jer, šta znači ako je ‘novčanik’ iz Banje Luke u Sarajevu? Zaista mislim da je iluzorno očekivati da će politika u Sarajevu čuvati finansijsku stabilnost Republike Srpske. Možda ima onih koji misle da tako treba – neki su se čak hvalili da su kreirali reformu da se nadležnosti prenesu. Međutim, moramo ozbiljno razgovarati o ozbiljnim izazovima. Vlade se mogu dogovoriti o ukidanju akciza na godinu dana, šest mjeseci ili tri mjeseca – i mi ćemo to podržati. Ali nismo spremni uraditi nešto od čega niko neće imati koristi. Jedino opasnije od galopirajuće inflacije i rasta cijena jeste pravna anarhija u ovoj zemlji“, rekao je.

Na kraju je ponovio prijedlog da se održi posebna sjednica na kojoj bi se razmatrali zakon o platama, zakon o imovini i svi sporazumi, uz apel da se ne ugrožava postojeći dnevni red koji uključuje važne zakone, poput onih iz oblasti intelektualnog vlasništva.

„Sve što je u skladu s Ustavom i zakonom – o tome ćemo razgovarati i zauzeti jasan stav. Sve što nije, neka prođe potrebnu proceduru“, zaključio je Špirić.

Delegat Zlatko Miletić kazao je kako je u interesu svih naroda i građana da ovaj dom profunkcioniše, posebno u sadašnjem vremenu kada se predviđa inflacija i povećanja cijena.

"Ja vas molim lijepo, pogotovo do ove naše prve tačke dnevnog reda, zbog čega su i prisutni predstavnici sindikata, da ima jako puno, pa i u okviru ovih novih predloga jako puno ta koje mi predupređuju krizu koja sasvim izvjesno pogoditi Bosnu i Hercegovinu vrlo brzo zbog sukoba koji se odvijaju na Bliskom istoku. Zna se da već sada imamo enormne cijene goriva, nafte i plina veliko povećanje cijene đubriva. Očekuje se u narednih mjesec - dva dana, da ne bi sutra rekli da za to niste znali sigurno, da će hrana u Bosni i Hercegovini poskupiti po nekim procjenama ekonomskih analitičara preko 50%. Ovo je po meni izuzetna šansa za sve nas a ima ovde zakona gdje iz pojedinih oblasti pomažemo određenim društvenim slojevima, ne znam kad su u pitanju naši službenici, donošenjem zakona o plaćama, privrednici u ovom nesretnom zakonu električnoj energiji, akcize pomažemo svim narodima i svim građanima - da ne nabrajamo ove druge stvari. Znači zaista šta želim da zamolim sve vas pojedinačno - dajte da danas sjednemo i zaista da uložimo maksimalan trud da vidimo zaista oko čega se možemo dogovoriti, jer biće to vrlo važno u narednom periodu, mnogo važnije nego to što na prvu sad izgleda", kazao je Miletić.

Dragan Čović ponovo je, kao i prošli put, uputio molbu delegatima da ovu hitnu sjednicu završe jer se na njoj nalazi 19 tačaka u vezi kojih postoji većina.

"A da sve što mislite da treba dopuniti uzvažavanje važnosti i prioriteta toga što vi predlažete, ostavimo za drugu današnju sjednicu gdje smo također na kolegiju razmišljali da nakon ove sjednice napravimo drugu sjednicu, koja je bila kao hitna, gdje bi kao prva tačka opet bio Prijedlog zakona o izmjeni dopuni zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine iz jasnih razloga. A da između dvije sjednice imamo komisiju i a iza toga da stavimo i sve druge točke koje vi predlažete. I akcize, i Moneyval, i tako dalje. Bojim se ako krenemo sa dosadašnjim stilom rada, taktikom ili ako hoćete, ne znam, nekom strategijom, da iza prve tačke dostavljamo neku drugu, treću tačku, koliko god je važno da ćemo imati problem na ovoj sjednici. I opet je sve u skladu poslovniku da neko ne bi oko toga na neki način politički trgovao. Ne vidim mjesta za takav prostor, pogotovo ne mogu razumijeti da neko i danas predlaže da nakon tačke jedan uvrštavamo druge tačke prije dva evropska zakona. Imali smo isti ili sličan način rada u proteklih pet ili šest mjeseci i kao što znate, nijednu sjednicu nismo držali. Iz prostog razloga, što se uvijek neko sjetio, da je mudro, nakon prijedloga kolegija, bez obzira je li taj prijedlog kolegija jednoglasan bio ili je na neki drugi način donošen kao tako. Pa kad smo se počeli u kolegiju dogovarati jer ste nas to zamjerali, onda smo počeli sa ovakvim pristupima definiranju dnevnog reda. Jasno je da je to poslovnički. Samo bojim se da nećemo daleko stići. Da ne trošimo opet riječi kako ovde postoje većina, kako to može se izglasiti ovako, onako, jasno je da može, i vidjeli ste zadnjih 5-6 mjeseci kako može. Evo, da bi to izbjegli, moja zamolba svima vama, da kolegijalno pokušamo izaći iz ove sjednice, da odradimo bar ovih 19 tačaka, a što se mene tiče i predstavnika kluba našeg, nama i zakon, kad je Moneyval u pitanju, već je definiran zakon, i zakon o akcizama nije sporan kao takav", rekao je Čović.

Delegat Džemal Smajić tražio je da se na dnevni red uvrsti Prijedlog zakona o regulatoru prenosa i tržišta električne energije u BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

"Predlažem da se ova tačka dnevnog reda razmatra odmah nakon Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni zakona platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, koji je već u dnevnom redu, i nakon eventualnog uvrštavanja u dnevni red tačaka koje su prijedlog drugih delegata, prijedlog zakona o dopuni zakona o cizama u Bosni i Hercegovini, prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranje terorizma, finansiranje širenja oružja za masovno uništenje", naveo je.

Delegat Želimir Nešković predložio je dopune dnevnog reda.

"Predlažem da se dom izjasni o dopuni dnevnog reda, navedene sjednice, tako što se poslije tačke broj 1 postojećeg predloga dnevnog reda, dodaju sljedeće tačke dnevnog reda: Prijedlog zakona o dopuni zakona o akcizama u BiH, predlagač-predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku u skladu sa članom 124 poslovnika Doma naroda, da se razmatra kao tačka broj 2 dnevnog reda i Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem spriječavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, predlagač Savjet ministara BiH sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku u skladu sa članom 124 poslovnika Doma naroda da se razmatra kao tačka tri dnevnog reda. Moram da kažem da zašto predlažem ova dva zakona u izmjenama i dopunama današnjeg dnevnog reda. Zato što nastali su poremećaj na međunarodnom tržištu naftnih derivata koji se reflektuju na BiH kroz veću cijenu goriva, ali i posljedično veću cijenu roba i usluga u kalkulaciju ulaze i cijene goriva To opterećuje privredu i standard građana i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH i u Brčko distriktu. Nagli skok cijena direktno utiče i na inflatorne pritiske dodatno poskupljenje osnovnih namirnica i troškova Sada imamo situaciju da je i danas budžet stabilan, a građani bankrotirali. Mi se danas opredjeljujemo hoćemo li pomoći građanima ili budžetu BiH. Kada je riječ o prijedlogu drugog zakona, za koji tražim da se nađe u dnevnom redu, dakle, prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju spriječavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, ima direktan značaj za kredibilitet BiH u međunarodnom sistemu spriječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kao i za smanjenje rizika od daljih negativnih posljedica po status BiH u FATF procesu, uključujući rizik stavljanja BiH na sivu listu. Uvrštavanjem naprijed navedenih tačaka u dnevni red ove sjednice, postojeće tačke pomjeraju se po redoslijedu o navedenom prijedlogu današnjeg dnevnog reda", rekao je.