Kako mladi grade mir u Bosni i Hercegovini? Koliko je važno da mladi u radu omladinskih škola imaju priliku da uče o zločinima koji su počinjeni, slušaju o važnosti transparentnog medijskog izvještavanja, slušaju lična iskustva preživjelih, posjećuju mjesta masovnih stradanja. Uživo iz Srebrenice za Novi dan govorila je Velma Šarić - predsjednica i osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja.

U Srebrenici je u toku Peta škola za mlade u organizaciji sa Memorijalnim centrom Srebrenica. Koliko je važno da mladi danas na jedan transparentan način slučaju i razgovaraju o onom što se dešavalo u BiH prije 30 godina?

“Jako je važno, na mladim ljudima se temelji budućnost regije i svijeta, i trebaju da uče o prevenciji, stravičnim zločinima iz prošlosti, kako se ne bi dešavalo u budućnosti“, naglasila je Šarić na početku gostovanja.

Ističe kako je dosad preko 250 mladih ljudi prošlo edukaciju, koja je ove godine značajnija zbog nedavno usvojene Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama, a na osnovu koje će se od sljedeće godine godišnjica genocida obilježavati na jedna drugi način.

Podsjetila je kako dio teksta rezolucije govori o obrazovanju, odnosno uvođenju znanja o genocidu u školske udžbenike i kurikulu,, ne samo u BiH, nego u regiji i cijelom svijetu.

“Sada imamo još veću dužnost da napravimo platformu koju će mladi razumjeti, zbog prevencije, neponavljanja, ova edukacija je više nego potrebna“, dodaje Šarić.

Kada su u pitnaju polaznici Škole za mlade, oni dolaze iz svih gradova BiH, ove godine iz 12 gradova i opština iz svih dijelova BiH. Posebno ističe polaznike iz Republike Srpske, kazavši da se ponosi njima, s obzirom na cijelu situaciju koja se stvorila oko usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Također, tu su polaznici iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, njih ukupno 50.

Koliko se njihova razmišljanja promijene nakon ove edukacije?

Organizatori intenzivno rade na motinoringu i evaluaciji svake godine, ističe Šarić, dodavši kako iz prethodnih iskustava lične priče ljudi koji su preživjeli genocid na polaznike škole ostave najdublje i najupečatljivije dojmove. Kroz ovu edukaciju omogućeno im je i da obiđu razne postavke, da uče kroz umjetnost, te da slušaju svjedočenja, kroz koja se objašnjavaju fragmenti genocida gdje shvate užas i horor onog što se dešavalo. Također, uče kroz obilazak mezarja, odavanje počasti žrtvama.

“Njihova percepcija se promijeni, i ponosna sam na mlade ljude, svjesni smo da u svijetu imamo tako puno konflikata, ratovi su postali globalni i jako je bitno da mladi dolaze na ovakva mjesta“, ističe Šarić.

Naglašava i kako su učesnici studenti s prestižnih univerziteta, koji će da obnašaju važne funkcije u budućnosti, a s pravim znanjem i s dobrom osnovom imat će sjajnu podlogu da se bave ovom tematikom.

Govoreći o drugim edukacijskim programima koje predvodi centar, spomenula je i ljetnu školu u Prijedoru, a ističe kako su svi programi bazirani na izradi mirovnih kurikuluma. Isti slučaj je i sa Ljetnom akademijom o izrgadnji mira.

“Svi naši programi su multietnički, učesnici su iz cijelog svijeta, regije i BiH, i to nam daje elan u našem neformalnom radu. Mi nažalost još ne možemo u udžbenicima izučavati ove teme, ali zaista donose značajne rezultate. I radimo ono što je država trebala da radi. Ovaj rad nam donosi elan i entuzijazam da možemo skupa i da možemo izgraditi bolju budućnost, i da jednostavno samo na takav način kroz provođenje vremena skupa, mladi iz FBiH, RS i regije, kada imaju priliku kroz duže periode kao što je škola i akademija, da provedu više vremena, putuju, nauče, dijele probleme, rode se simpatije, sve to nam daje perspektivu da naš rad ima smisla“, podvukla je Šarić.

Govoreći o razmišljanjima maldih osoba na edukativnim programima centra, Naglašava kako je njihov fokus na europskoj budućnosti i tome da imaju jednake prilike kao i njihovi vršnjaci iz Europe. “Najmanje ih zanimaju podjele i nacionalitam, činjenica je da su spremni da došu ovdje na sedam dana, ali spremni su i da svih sedam dana se prilagode i razgovaraju, druže, povezuju. Imamo jako puno grupa i kontakata koji ostanu i poslije, to je suština, taj odnos među mladim ljudima, da se nalaze i druže, oni su daleko od nacionalističkih narativa političara i to je ono što treba danas raduje“, dodaje.

Kada su u pitanju studenti koji u Srebrenici borave na tromjesečnom volonterskom radu, Šarić pojašnjava da tu dolaze studenti iz cijelog svijeta, a njihovo znanje s kojim dolaze je teoretsko ili ono što su saznali iz knjiga.

“Ali, njihova percepcija se jako promijeni, kroz boravak i mogućnost da proputuju kroz BiH, da razgovaraju. U početku budu zbunjeni našim državnim uređenjem, to uče kroz teoriju a onda u praksi se desi neka drga percepcija. I oni odlaze s predivnim dojmovima, najjači dojam na njih ostave ljudi, posebno mladi ljudi koji su školovani, govore strane jezike, naša turistička ponuda. Nauče o tome da je ovo bio jedan kompleksan rat, da je ovo područje s bogatom historijom i mi baziramo rad na utvrđenim pravnim činjenicama, sudovima, pokušavamo im približiti kroz razgovor s drugim institucijama, organizacijama. Imaju priliku da kad odu da imaju jednu širu sliku o tome šta se dešavalo, i ponesu jako dobre dojmove, jer obični narod BiH svojom otvorenošću fascinira mlade ljude“, podvukla je Šarić.

Kako mladi gledaju na budućnost i moguću opasnost od novog rata?

“Njihovo mišljenjei potencijalni strahovi ovise o tome šta se u tom trenutku dešava, šta se plasira putem medija i šta se dešava na političkoj sceni. Imamo učesnike iz RS-a, gdje se dešavala agresivna kampanja protiv Rezolucije, političari su pokušali to predstaviti kao nametanje kolektivne krivice srpskom narodu, što nije istina. Mladi su dosta hrabri i ne plaše se rata, ali dobro su svjesni da se huškačkom retorikom može manipulisati narodnom masom koja možda nije dovoljno edukovana ili osviještena, ali svjesni su da se prijetnje ratom koriste a se prodube podjele”, kazala je, uz opasku da je edukacija fokusirana na učenje i sprječavanje.

Poruka iz Srebrenice?

“Naš centar već pet godina surađuje sa Memorijalnim centrom Srebrenica i pokušavamo poslati poruku da je važno da se dođe 11. jula kada je dženaza, ali da Memorijalni centar i Potočari postoje i izvan 11. jula, i da postoje mnogi načini da se gradi sjećanje, i da ovaj dio BiH, pogotovo povratnici, mogu opstati u ovom području dolaskom u Srebrenicu. Potrošićete nešto novca, ručati u lokalnom restoranu, dati elan ljudima da vide da nisu sami. A Memorijalni centar Srebrenica, kao jedina državna institucija, ima mnoštvo sadržaja koji može ponuditi širok spektar znanja i treba slati poruku “nikad više – never again”, treba da podsjećamo da je Srebrenica mjesto gdje se desio posljednji genocid, u Europi, očuvanje sjećanja i kako sam rekla, uvođenje pravnih činjenica i kreiranje edukativnih programa”, kazala je Šarić.

Za kraj zaključuje kako je u BiH neophodno uvesti poštivanje pravnih činjenica, te formirati komemorativnu praksu obilježavanja mjesta stradanja svim etničkim i religijskim grupama, utemeljiti praksu gdjeće se komemorirati nevine žrtve rata i mladu ljudi moći naučiti o svim tim zločinima kroz komemoraciju i edukaciju.