Meteorolog Nedim Sladić je u kolumni za N1 pojasnio kakvo nas vrijeme očekuje u narednom periodu u BiH.

Kolumnu prenosimo u cijelosti: 

Odgađao sam pisanje ove kolumne do posljednjeg trenutka, iako su signali za jače padavine bili prisutni već unazad desetak dana – a bilo mi je i tada djelomično jasno i zašto. Sada, kada je situacija maltene iskristalisana, možemo se posvetiti razradi određenih detalja ove prognoze i pružiti očekivani razvoj događaja kroz narednih nekoliko dana. No, ova prognoza nažalost baš i nije u potpunosti za radovanje. Ili biste isto rekli za prognozu u isto doba prošle godine kada smo, vjerovali ili ne, najavljivali temperature zraka od 28 do 34 °C.

Repetitivno… ili ipak ne

Subjektivni, a ispostavit će se i objektivni, dojam koji stičem još od februara 2023. je taj da nije prošla još nijedna kolumna u kojoj je najavljena stabilizacija vremena na duže od pet dana – što i nije neki pohvalni faktor, s obzirom na to da iako je kiše bilo potrebno da se ublaži suša iz prošle godine, mnogima je iste preko glave u ovom trenutku – a ukoliko pričamo o nekoj dužoj stabilizaciji, vrijedi spomenuti da nje i dalje nažalost nema na vidiku. Spora tranzicija prema proljeću ove godine, aprilski mrazevi, a potom i kiše usporavaju brojne aktivnosti te većini populacije ovo proljeće postaje zamorno i teško. Ipak, majske kiše su te koje se u narodu smatraju poput blagodati te joj se najviše raduju poljoprivrednici – naravno uz uslov da izostanu gradonosna nevremena i prateća materijalna šteta. No, u pojedinim područjima narednih dana nje će biti i više nego je potrebno – do te mjere da će početi izgledno stvarati i probleme na uskoskoncentrisanim područjima.

Analiza

Krivce za ovakvu situaciju možemo tražiti u dva prilično složena faktora koje ću pokušati pojasniti u najkraćim mogućim crtama te slikovito koliko je god to moguće. Prvi je tzv. Madden-Julian oscilacija (MJO). Ovu oscilaciju vežemo uglavnom za tropska područja pa s ove distance apsurdno zvuči da jedan okidač u tropskim krajevima može se odraziti na vrijeme u Europi, no poveznice ipak postoje. Već duže vremena, a tačnije od kraja marta, Madden-Julian oscilacija je vrlo aktivna i ne izlazi lagano iz faza 6, 7 i 8, koje, kada se spoje sa tzv. sjevernoatlantskom oscilacijom (NAO), utječu na vrijeme nad europskim tlom. Faze 6, 7 ili 8 žargonski se za jug Europe zovu i “hladnim fazama“, s obzirom na to da se odražavaju na mlaznu struju koja se spušta često južnije nego je to uobičajeno, a upravo one, prema Cassuovoj studiji, prethode NAO- fazi usljed lomljenja Rossbyevog vala nad sjevernim Atlantikom. U najkraćem, takva situacija južnom dijelu Europe doprinosi povećanoj ciklonalnoj cirkulaciji, odnosno većom vjerovatnoćom za padavine, ali i hladnijem vremenu od prosjeka.

To nas dovodi do drugog, već spomenutog faktora – sjevernoatlantska oscilacija (NAO). Ova oscilacija podrazumijeva razliku u pritiscima između Grenlanda i Azorskih otoka. Veća razlika između dvije regije doprinosi pozitivnoj fazi, što gura mlaznu struju, tj. vrpcu snažnih vjetrova sjevernije, a samim tim Europu stavlja u toplije ozračje. Obično, za područje Balkana NAO+ je povoljan za uspostavljanje kanala toplog zraka koji struji s jugozapada kontinenta, a MJO faze koje prethode ovom događaju su tada u fazama 3, 4 i 5. Obično, to su i situacije koje nam odgovaraju za stabilne vremenske prilike (nešto slično smo imali kroz veći dio prve polovine februara). No, u obrnutom slučaju, mlazna struja gurnuta južnije indicira da vlažan zrak i nije tako daleko od nas.

Prognoza vremena

Gore spomenuti faktori samo su dio su slagalice kako bismo razumjeli što će pokrenuti određene procese narednih dana. Na trenutnoj, kratkoročnoj vremenskoj skali, trenutni euroatlantski vremenski režimi nisu najpovoljniji za područje Balkana. Preko sjevernog Atlantika lomi se planetarni Rossbyev val i krak mlazne struje se nad obalama Velike Britanije i Irske račva u dva smjera, jedan na sjever, prema Polu, a drugi prema jugu Pirinejskog poluostrva i sjeveru Afrike i poput atmosferske rijeke dolazi do Balkanskog poluostrva tokom drugog dana vikenda na prednjoj strani visinske ciklone u zapadnom Sredozemlju donoseći dosta vlažnog zraka, a zbog snažnih vjetrova na visini i vrtložnosti, usisat će se i veća količina saharskog pijeska, koja nije strana za proljetne mjesece. Prognozni modeli saglasni su za izgradnju tzv. Skandinavske blokade, pa bi postojeća ciklona u zapadnom dijelu Europe lagano ostala bez prostora za veće pomjeranje, opasana grebenom koji bi se prostirao od euroazijskog dijela Rusije, preko Skandinavije prema Ujedinjenom Kraljevstvu – odajući klasičan U-oblik nad jugom Europe i donoseći vrlo velike padavinske totale Bosni i Hercegovini, a naročito predjelima uz Jadran te Hercegovini.

Naglašeniji utjecaj spomenutog poremećaja u Bosni i Hercegovini očekujemo u periodu od subote prema kraju dana sve do sredine iduće sedmice kada će ciklonalna cirkulacija u izraženom južnom visinskom strujanju donositi obilje vlažnog i nestabilnog zraka, a usljed izraženije razlike u pritiscima najprije duž Jadrana i u višim područjima jugozapadne Hercegovine zapuhat će jak jugo koji će tokom nedjelje biti prisutan u većem dijelu naše zemlje.

Iako još sutra (subota) u prvom dijelu dana će biti kraćih sunčanih intervala u Bosni, u danima koji budu dolazili oni će biti svedeni na minimum. Zračni pritisak tokom dana je u padu zahvaljujući spomenutom izraženijem pritjecaju vlažnog zraka koji će od juga šireći se preko centralnog planinskog pojasa i dalje prema sjeveru uzrokovati porast oblačnosti uz pojavu lokalnih pljuskova i grmljavine od poslijepodnevnih sati. Navečer, utjecaj ciklone sa pratećom frontalnom zonom jača, a svoju os doline pružit će prema Jadranu, što će doprinijeti da vlažan zrak bude prisutan u većim količinama sve do prizemnih nivoa atmosfere. U ranim večernjim satima intenzivnije padavine prognoziraju se na području Hercegovine, jugozapadne i zapadne Bosne, odnosno na navjetrinskoj strani Dinarida. Budući da pristiže i topliji zrak po visini, u odnosu na strujanje zraka planine su položene normalno, pa veće hlađenje, širenje i kondenzovanje zraka će na standardnim lokacijama (masivi Čabulje i Čvrsnice) usloviti i obilnije pljuskove. Tokom noći na nedjelju i u prvim satima nedjelje, padavinska zona se širi dalje prema sjeveru preko centralnog pojasa donoseći kišu.

Nedjelja nastavlja sa sve izraženijim utjecajem ciklone, pri čemu u južnom visinskom strujanju i dalje pristiže obilje vlažnog i nestabilnog zraka. Nastavlja se pretežno oblačno vrijeme sa kišom. U prvom dijelu dana ona će biti prisutnija na području Hercegovine, zapadne i jugozapadne Bosne, dok u drugom dijelu dana padavine će nakratko oslabjeti, nerijetko i prestati u Hercegovini jače padavine se prognoziraju za područje Krajine. Nešto više suhih perioda, iako ne potpuno suho, u drugom dijelu dana na sjeveroistoku, istoku i djelomično centralnim područjima Bosne. Novi val vlage prema noći na ponedjeljak uslovit će novo jačanje padavina u Hercegovini, ponovo uz obilnije padavine na njenom jugozapadu.

Položaj toplog fronta preko Bosne i Hercegovine, vezan za ciklonu koja pruža dolinu prema jugu Jadrana nastavlja donositi obilje vlage, pri čemu se nad našim područjem sukobljava topliji zrak koji pristiže od ciklone s juga kontinenta i hladniji sa zadnje strane odlazeće ciklone koja odmiče prema centralnim dijelovima Europe. Ovo su idealni uslovi za obilnije padavine, pogotovo na prostoru Krajine, zapadne, jugozapadne Bosne te u velikom dijelu Hercegovine. Jačih padavina tokom dana bit će povremeno i na prostoru centralne Bosne, a najmanje na sjeveroistoku Bosne.

I sad dolazimo do potencijalne opasnosti – a to su bujična plavljenja usljed veće količine padavina u kratkom vremenskom intervalu. Uzimajući u obzir zalihe vlage u tlu koje već imamo te uglavnom riječna korita unutar normalnih vrijednosti, sistem za ranu detekciju poplava (GloFAS) na kojem su radili stručnjaci s kojima imam priliku sarađivati (Cloke, Zsoter i Pappenberger), mapirao je najprije potencijalna područja juga Hercegovine gdje se iz korita mogu izliti manji riječni vodotoci, a uzimajući u obzir mimo padavina i topljenje snijega sa najviših planinskih masiva. Uz obilnije padavine, umjereni rizici su prisutni i u slivu Une i Korane (što i nije iznenađenje u odnosu na prognozirane jače padavine), ali i duž rijeke Save. Loša okolnost je i ta što se datumom poklapaju potencijalni problemi na devetu godišnjicu katastrofalnih poplava iz 2014. Ipak, na sreću, 2014. se neće ponoviti. Sa svojim utjecajem, ciklona nad našim područjem trebala bi slabjeti, prema trenutnim pokazateljima, tek iza 17.05.2023.