Meteorolog Nedim Sladić danas je za N1 govorio o trenutnim vremenskim prilikama te o tome kakvo vrijeme nas očekuje u narednom periodu. Sladić je također pojasnio šta su ustvari klimatske promjene i kako do njih dolazi.

Stabilizacija vremenskih prilika

Sladić je pojasnio šta se ustvari dešavalo u periodu iza nas, kao i onome šta nam slijedi.

“Mi smo već dobili stabilizaciju vremenskih prilika kao posljedica jačanja visokog zračnog pritiska iz oblasti Zapadne Evrope jer su poremećaji odmaknuli dalje na istok i nama donijeli osjetno svježiju zračnu masu. Prethodno smo imali dosta toplu zračnu masu koja se susrela sa ovom hladnijom i naravno uzrokovala jake razvoje oblaka iz kojih je bilo i nevremena praćenog vjetrom, obilnom kišom i gradom pogotovo na području jugozapadne Hercegovine, ali i područje Srbije. Nismo jedini koji su zahvaćeni ovakvim vremenskim prilikama“, kazao je i dodao:

“Glavnina toga je iza nas, sada se stabiliziralo”.

Kada je riječ o vikendu koji nam slijedi, Sladić je kazao:

“Za vikend možemo govoriti da će preovladavati sunčano vrijeme uz dnevni razvoj naoblake, ali neke bitnije padavine ne očekujemo. U većini područja suho, eventualno u ponedjeljak bi mogli imati prolazne lokalne pljuskove u planinskim područjima”.

Afrička zračna masa

Govoreći u emisiji Dan uživo, Sladić je kazao da u narednom periodu će biti izražen uticaj vruće afričke zračne mase.

“Ono što treba naglasiti da slijedi uticaj vruće afričke zračne mase. Već polako dolazi poremećaj sa zapada koji će se premjestiti sjevernije od naših krajeva i rubno će zakačiti našu zemlju. Temperatura će se sniziti tek za nekih 10-ak stepeni, ali ćemo u periodu između 19-22. juna imati temperature između 35 i 38 stepeni. Cifra može dosegnuti brojku i od 40 stepeni. Noći će biti neugodnije za spavanje, uzimajući u obzir vlagu koju imamo u zemljištu“.

“Temperature mora koje trenutno imamo odgovaraju sredini ljeta, odnosno samom srcu ljeta. To su temperature primjerenije trećoj dekadi jula”, kazao je i dodao:

“Drugim riječima, može se reći da ćemo imati tropske noći na jugu, sjeveru ali i urbanim sredinama BiH”.

Padavine u proteklom periodu

Meteorolog Nedim Sladić je dalje u razgovoru za N1 pojasnio da je glede prethodnog perioda bitno istaći dvije stvari a u vezi sa padavinama.

“Kada govorimo o proteklom periodu dvije su važne stvari: iako padavinski djeluje da je dosta namočeno i da imamo dosta padavina, ne možemo reći da smo došli do faze kada imamo količine padavina preko prosjeka kao 2023. godine. Ali, broj dana sa padavinama je veći iako količinski nemamo tu količinu padavina. Sada imamo bojaznost i od suše u drugom dijelu ljeta, jer trenutne prognoze upućuju na manjak padavina u odnosu na višegodišnji”.

“Ako pade 50/60 litara u kratkom vremenskom intervalu, ta kiša nije plodna. Prebrzo padne, prebrzo ode. Kada kiša pada ravnomjerno na široj stazi onda ima svoj učinak. Bojim se da nemamo dovoljne zalihe vode za drugi dio ljeta, imali smo jako slabo snježnu sezonu”, kazao je.

“Količinama padavina je eventualno profitirao sjeverni i zapadni dio, ali centralni i južni dijelovi polako ulaze u problem s obzirom na nedostatak snijega i padavina kroz proljeće”, smatra Sladić.

Klimatske promjene

Osvrnuo se i na fenomen zvani “klimatske promjene”, kazavši da su se dešavale oduvijek i da će se dešavati.

“Moramo biti jasni da su se klimatske promjene dešavale i prije stotinu hiljada godina, dešavaju se i dešavat će se. Ja sam pokušao dati tu analogiju, npr. slomim nogu i već primijetim da imam problem sa tom nogom i neće se više ponašati noga kao prije. Ne daj Bože da je opet slomim, opet je krivim i svaku promjenu ću osjećati sve više i više. Upravo i ovdje imamo istu analogiju, ako dodajemo veću količinu energije u energetski sistem, koliko energije uđe – toliko je mora izaći. Imamo dosta akumulirane energije od mora i to otvara prostor za toplotne ekstreme. Bilo ih je i prije”.

“Ako se desio toplotni val 2003. pa ga nije bilo do 2023. to govori o izolovanom slučaju. Ako imamo ponavljanje svake godine, ta frekvencija se pojačava i može se reći da su u pitanju klimatske promjene. Ipak mora se provjeriti koliko je događaj bio vjerovatan i na osnovu toga zaključiti da li je takav scenario bio moguć u trenutnim uslovima klime”, kazao je Sladić.

Sjeverni pol se topi

Između ostalog, Sladić je pojasnio zašto i kako Sjeverni pol gubi ledenu masu.

“Sjeverni pol se topi, Antarktika gubi masu također. Zato što imamo pojačanu frekvenciju toplotnih valova, zato se dešava gubitak mase na Sjevernom polu. Razlog tome je što u ljetnom periodu tropske struje se pružaju prema Sjeveru i susreće se sa sve manjim temperaturnim gradijentom gdje se nalazi mlazna struja koja diktira vremenske obrasce. Kada dođemo d otoga da imamo zonu gdje se nakuplja “hladna mrlja”, onda možemo govoriti da imamo određene mehanizme koji mogu uticati na zagrijavanje jedne strane, a nešto svježijih uslova sa druge strane”.

Uticaj El Nina je neminovan.

“Trenutna anomalija koja vlada u 2024. godini a koja se veže za temperature mora, jednim dijelom je povezana sa El Ninom. To je cirkulacija koja se javlja u istočnom Pacifiku na svakih 2-7 godina. To se dešavalo ranije i dešavat će se u budućnosti. Sada idemo u fazu “La Nina” gdje će biti učinak privremenog smanjenja ovih anomalija i nećemo imati izražene anomalije kao prošle godine. Ali, temperature će ostati iznad prosjeka. S tim, imat ćemo posljedicu koja se uvijek dešava poslije El Nina, transfer saharske prašine preko Atlantika. Hrana za oluje jesu topla mora”, kazao je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

BONUS VIDEO