Slijedi ubrzano proširenje Evropske unije pod novim uslovima?

Prijedlog za promjenu pravila članstva u EU je u ranoj fazi i morat će ga odobriti sve postojeće nacije, prema riječima tri evropska diplomata i jednog zvaničnika EU koji su upoznati s diskusijama. Ideja je da bi nove članice ostvarile puna prava nakon što EU revidira način svog funkcionisanja kako bi pojedinačnim zemljama otežala veto na politike, piše Politico.eu.

To je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje EU da udahnu život procesu proširenja koji trenutno blokira Budimpešta i nekoliko drugih prijestolnica zbog straha da bi to moglo donijeti neželjenu konkurenciju za lokalna tržišta ili ugroziti sigurnosne interese. Evropska komisija, nordijske i baltičke države, kao i zemlje centralne Evrope, tradicionalno su bile naklonjene proširenju.

EU je proširenje učinila strateškim prioritetom usred ekspanzionističke agende ruskog predsjednika Vladimira Putina, iako pritisak za povećanje broja članica sa sadašnjih 27 na čak 30 tokom sljedeće decenije otkriva unutrašnje podjele bloka.

"Buduće članice trebale bi biti obavezne da se odreknu prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme - poput uvođenja glasanja kvalifikovanom većinom u većini oblasti politike", rekao je Anton Hofreiter, predsjedavajući Odbora za evropske poslove njemačkog Bundestaga.

"Proširenje ne smije biti usporeno blokiranjem reformi od strane pojedinačnih država članica EU", kazao je on.

Inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju u mnogim prednostima članstva u EU, ali bez prava veta - nešto što su vlade EU oduvijek cijenile kao ultimativni alat za sprječavanje politika EU koje im se ne sviđaju.

Ideja koja stoji iza prijedloga – o kojem se neformalno raspravlja među zemljama EU i Komisijom, prema riječima istih diplomata i zvaničnika – je da bi im uključivanje novih zemalja bez prava veta, barem na početku njihovog članstva, omogućilo pridruživanje pod fleksibilnijim uslovima bez potrebe za revizijom osnovnih ugovora EU, što nekoliko vlada smatra neprihvatljivim.

Ranije su lideri EU insistirali da je takva revizija potrebna prije nego što blok može primiti nove članice poput Ukrajine, ističući rizik od povećanja zastoja u Briselu. Međutim, pokušaji ukidanja prava veta i za postojeće članice EU naišli su na žestoko protivljenje, ne samo Mađarske već i Francuske i Holandije.

Plan da se nove članice pridruže bez punog prava glasa "osigurao bi da ostanemo sposobni djelovati čak i u proširenoj EU", rekao je Hofreiter.

Pitanje Zapadnog Balkana

"Iz razgovora s predstavnicima država Zapadnog Balkana, dobijam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i održivim", dodao je.

Zahtjev da se novim zemljama ne dozvoli pridruživanje dok EU ne reformira način na koji funkcioniše rizikuje da blok "zaustavi proširenje na mala vrata", rekao je.

Ovaj pritisak se poklapa sa rastućom frustracijom u državama kandidatima iz istočne Evrope i Zapadnog Balkana koje su poduzele dalekosežne unutrašnje reforme, ali nisu bliže članstvu godinama nakon podnošenja zahtjeva. U slučaju Crne Gore, pregovori o pridruživanju EU počeli su 2012. godine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad