Slovenija u posljednje vrijeme insistira na napretku BiH i kandidatskom statusu. S novom predsjednicom, tvrde mnogi, ova inicijativa dobija još veću podršku.

Slovenija je prvi put u historiji dobila predsjednicu Natašu Pirc Musar, a sudeći prema njenim izjavama Bosna i Hercegovina je dobila novog prijatelja. Danas je još jednom ponovila da će turneja Zapadnim Balkanom biti njeno prvo putovanje jer je Slovenija zemlja koja je regiji prozor i vrata u Evropsku uniju.

“Slovenija tu ima kontinuitet u području vanjske politike i međunarodnih odnosa. Mogu naravno nagovijestiti da oboje mislimo da je upravo područje Zapadnog Balkana ono sto će biti i u mom fokusu nakon 23.12. Ne bih još željela najavljivati koja će zemlja biti prva, ali vjerovatno ide u tom smjeru”, rekla je Nataša Pirc Musar, nova predsjednica Slovenije.

Izborom prve predsjednice Slovenija je napravila civilizacijski iskorak, koji je započet aprilskim izborima na kojima je trijumfovao Robert Golob i njegov pokret Sloboda. Do tada pod premijerskim vodstvom Janeza Janše dovedeno je u pitanje prijateljstvo Slovenije prema BiH, mišljenje je analitičara.

“Nije važno čime će biti zadovoljna Slovenija, nego to da se ljudima u BiH da jasan signal da održe nadu na članstvo u EU isto kao što se ta nada daje Ukrajini. Stanovnici Bosne i Hercegovine nisu sami krivi za situaciju u kojoj su se našli i tamo je bio rat i oni polako gube nadu da će biti dio evropske porodice”, poručio je slovenski premijer polovinom juna.

Politika i djelovanje Roberta Goloba, kao člana Vijeća Evrope ključni su za podršku Slovenije BiH. Utjecaj predsjednice je manji, ali njena podrška je neupitna.

“Ona je vrlo jasno rekla u izbornoj noći da je Hrvatska mnogo upletena u BiH, nešto slično je rekla za susjede preko Drine. I što je možda najvažnije rekla je da iako je Njemačka najvažniji ekonomski i trgovački partner Slovenije, ipak misli da je mnogo važnije da ona posjeti prijestolnice država Zapadnog Balkana”, naveo je Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.

Iako se to činilo nemogućim odnosi BiH i Slovenije dovedeni su u pitanje objavljivanjem navodnog non papera, neslužbenog dokumenta o prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu. Kompletan državni vrh Slovenije odbacio je postojanje dokumenta, no ipak tek s djelovanjem Roberta Goloba i prvim izjavama Natašom Pirc Musar analitičari su sigurni da takav niti bilo kakav sličan presedan u odnosu Slovenije prema BiH u bližoj perspektivi apsolutno nije moguć.