Slučaj "Curine njive": Mještani se vraćaju na Širokaču nakon dvije godine, ali sanacija klizišta još traje

Predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad Seid Škaljić za N1 je kazao da odluka o povratku stanovnika nije donesena bez procjene sigurnosti na tom području.

"Više nema urgentne opasnosti"

Škaljić je naveo da je najveći dio zemlje koja je predstavljala opasnost i bila uzrok aktiviranja klizišta sada uklonjen.

"Ono što je važno jeste da je sada najveći dio te zemlje koja je zapravo i pravila tu opasnost i koja je uzrok aktiviranja tog klizišta odvučena. Naredna faza je postavljanje šipova i potpornih zidova, ali već u ovoj fazi se može reći da na tom lokalitetu više ne postoji urgentna opasnost od nastanka tog klizišta", kazao je.

Dodao je da se situacija na terenu i dalje prati te da će, ukoliko dođe do promjena, biti poduzete odgovarajuće mjere.

"Neće se kalkulisati sa sigurnošću građana. Ako bi došlo do bilo kakvih promjena, ponovo će se poduzeti adekvatne mjere u cilju sprečavanja štete ili ugrožavanja života", rekao je Škaljić.

Sanacija klizišta u tri faze

Projekt sanacije klizišta predviđen je u tri faze.

Prva faza, koja se odnosi na uklanjanje zemlje, pri kraju je. Druga podrazumijeva postavljanje šipova i potpornih zidova, kao i prikupljanje podzemnih voda na tom području.

Škaljić je naveo da je riječ o području na kojem je i ranije postojala veća količina vode te da su još u vrijeme Austro-Ugarske rađeni zahvati kako bi se one prikupljale.

Treća faza podrazumijevat će ucjevljivanje.

Prema njegovim riječima, dinamika radova za sada ide dobro, nekada brže, a nekada sporije, zavisno od vremenskih uslova.

"Jako važan korak u cijeloj sanaciji bio je da se zemlja odvuče i da se sada stvore uslovi da se ljudi mogu vratiti", kazao je.

Sanacija vrijedna 3,4 miliona KM

Ukupna vrijednost projekta sanacije klizišta procijenjena je na oko 3,4 miliona KM.

Općina Stari Grad je, prema riječima Škaljića, za izmještanje stanovnika i iznajmljivanje dodatnih stambenih jedinica izdvojila gotovo milion KM.

"Tih milion konvertibilnih maraka uloženo je u sigurnost građana da ne bi bili na tom području kada je postojala urgentna opasnost, ali taj novac se nije mogao iskoristiti za sanaciju", rekao je.

Škaljić je naveo da u Općini nisu zadovoljni finansijskom podrškom drugih nivoa vlasti.

Kazao je da je Kantonalno ministarstvo odobrilo 600.000 KM za sanaciju klizišta i da su sredstva prebačena na račun Općine, ali da ih Općina ne može koristiti.

Prema njegovim riječima, i u Zavodu za izgradnju postoje dodatna sredstva u iznosu od oko milion KM, ali ni ona nisu dostupna Općini za korištenje.

"To je malo suludo kada pogledate da kanton s budžetom od milijardu i po nije u mogućnosti efikasnije pomoći jednoj lokalnoj zajednici u rješavanju ovih problema", kazao je Škaljić.

Škaljić: Uzrok klizišta nastao na području RS-a

Škaljić tvrdi da je uzrok klizišta povezan s ilegalnom deponijom na području Republike Srpske, odnosno Općine Istočni Stari Grad, gdje se godinama odlagala zemlja iz iskopa s objekata na Trebeviću i drugih lokacija.

"Kompletan uzrok ovog klizišta nastao je u RS-u, gdje je postojala ta ilegalna deponija, gdje se godinama istresala zemlja od iskopa kako objekata sa Trebevića, tako i drugih objekata. Posebno bi trebao biti jedan sudski epilog istraživanja toga ko je to istresao", kazao je.

Dodao je da se uzrok nalazi na području Istočnog Starog Grada, dok su posljedice na području Federacije BiH, odnosno Općine Stari Grad i mjesne zajednice Širokača.

Zbog administrativne i teritorijalne podjele, dio radova na uklanjanju zemlje, postavljanju šipova i rješavanju podzemnih voda izvodi se na području Istočnog Starog Grada.

Zbog toga Općina Stari Grad i Istočni Stari Grad imaju ugovore o saradnji, a na sjednici Općinskog vijeća usvojen je i aneks ugovora kojim su proširene aktivnosti na sanaciji klizišta.

Stari Grad je, kako je naveo Škaljić, morao staviti na raspolaganje i dodatna vlastita finansijska sredstva kako bi se nastavilo s postavljanjem šipova i potpornih zidova.

"Priroda ne poznaje administrativne granice, entitetska razgraničenja ni općine. Zato moramo zajedno djelovati u zaštiti prirode i okoliša", rekao je.

Monitoring se nastavlja

Monitoring terena provodi se od proglašenja elementarne nepogode, a prema riječima Škaljića i prije toga, kada su primijećena prva pomjeranja.

Zaposleni Civilne zaštite Starog Grada i Dobrovoljnog vatrogasnog društva provodili su 24-satni monitoring područja i osiguravali kuće stanovnika koji su bili izmješteni.

Škaljić je naglasio da odluka o povratku stanovnika nije donesena olako.

"Sigurnost građana je nama prioritet, neovisno o tome hoće li se morati ponovo izmještati ili će biti nešto drugo", kazao je.

Dodao je da Općina pokušava optimalno iskoristiti raspoloživa sredstva te da bi novac koji je do sada odlazio na iznajmljivanje smještaja za evakuisane stanovnike, nakon njihovog povratka, mogao biti preusmjeren na sanaciju klizišta.