Slučaj Iman Khelif, alžirske bokserke pokrenuo je lavinju pitanja u vezi sa DSD-jem, interseksualnosti, nepravednim diskvalifikacijama u sportskom svijetu, ljudskim, ženskim pravima. O ovome smo u Novom danu govorili sa Eminom Bošnjak, izvršnom direktoricom Sarajevskog otvorenog centra, Jelenom Kalinić, biologom i naučnom komunikatorkom portala Nauka govori i iz Banja Luke za N1 se javila Gabrijela Malešević, endokrinologinja.
Na samom početku razgovora u Novom danu Jelena Kalinić je kazala o čemu nam govori ovaj slučaj i po čemu ćemo pamtiti ovaj slučaj.
“Kao neko ko prati boks, pratila sam još i ranije Iman. Sve ovo što se dešava ima velikog odraza na ljudska prava. Izložena je online zlostavljanju i uznemiravanju. Mi nemamo u javnosti informacije, šta se desilo. Koja je to genetička varijacija. Imali smo veliki broj dezinformacija, krenuvši od toga da je ona transrodna osoba. I to se dokazalo da nije istina. Biološke nauke ne podržavaju tretiranje spola kao binarnost. Nigdje nemamo informaciju zbog čega bi bila diskvalifikovana. Sve što možemo je samo nagađati. Ljudi previše zadiru u privatnost osobe. Izaći sa tim šta imamo u gaćama je zadiranje u privatnost”, kazala je Kalinić.
Medicinsko ispitivanje
Gabrijela Malešević, endokrinologinja za N1 govorila je sa stručnog aspekta koji su najčešći simptomi DSD-ja.
“Razlike u polnom razvoju. Jedan širok pojam. Spada mnogo nekih hromozonskih varijacija. Izdvojila bih jednu grupu sindroma to je upravo da li je moguće da neko rodi se kao žena, raste kao žena, a da ima xy hromozon. To je vrlo važno da se objasni. Moguće je. Postoje genske varijacije, gdje u toku razvoja dolazi do enzimskih atipija. Imamo dva najčešća sindroma. Primjera radi, po rođenju zdravo žensko novorođenče, koje se razvija kao djevojčica. Ne možemo da uočimo simptome ili bilo kakve druge karakteristike sve do puberteta. To se otkriva u pubertetu, kada djevojčicama izostane menstrualni ciklus. To pokreće jedno medicinsko ispitivanje zbog čega djevojčica nije dobila menstruaciju. Tada se detektuje da ima xy hromozon”, navela je.
Potom je dodala:
“Imamo dva najčešća simptoma. Androgena neosjetljivost. Rodi se djevojčica, kod nje postoji zaostaci u preponskim kanalima, to su zaostali testisi, te osobe nemaju maternicu, imaju vaginu. Kod drugog sindroma ima maternicu, ima vaginu, ali nema jajnike. Potvrda da se radi o nekim siptomima je upravo u pubertetu”.
Emina Bošnjak, izvršna direktorica Sarajevskog otvorenog centra istaknula je da se interseksualne osobe često suočavaju s nerazumijevanjem i stigmatizacijom društva.
“Interseksualne osobe nemaju razumijevanje. Kako otvoriti prostor da i doktori i roditelji, ali i osoba koje se stvari tiče da imaju dovoljno prostora za operaciju. Spol je jedan spektar. To mora svima biti jasno”, kazala je.
Crno ili bijelo
No, Jelena Kalinić smatra da pripadamo kulturi koja tretira samo crno ili bijelo.
“Pripadamo kulture koje to tretiraju samo crno- bijelo. Naravno, postoje kulture koje to sve razumiju. Tek sada se uključujemo u nešto što je odavno poznato u drugim kulturama. Imaju lekcije koje nisu naučene, ali to nisu jedine lekcije”, kazala je.
Endokrinologinja Gabrijela Malešević kazala je da li je u svojoj praksi imala pacijenticu sa DSD-om.
“Imala sam pacijenata sa DSD-om. Imala sam samo jednu ženu sa xy hromozonima. Možda u ruralnijim krajevima postoje sa xy hromozonom koje ne dođu do prave dijagnoze. Pravovremena dijagnoza je jako važna. U tom trenutku moramo da imamo jedan kompletan tim koji će da pomogne pacijentkinji. Mora da bude multidisciplinarnost. Saradnja endokrinologa, ginekologa, ali i važna podrška psihologa. To su velike traume kada djevojčica dobija informacije. Vrlo je značajno da se objasni o čemu se radi i da se kroz buduće kontrole, pomaže i prati pacijentkinja. Druge iz spektra DSD češće ima. Većina tih atipija otkrije u djetinjstvu. Svako ko se vadi sportom, mora da redovno prolazi sistematske kontrole. Sve takmičarke morale su dobiti zeleno svjetlo koje se bavi tim medicinskim regulativama. Kako je moguće da je neko godinama prolazio sistematske preglede, a da do sada nije utvrđeno?”, istaknula je Malešević.
Na samom kraju razgovora za Novi dan Emina Bošnjak je kazala su pokušali niu puta da istražuju učestalost interspolnih dešavanja.
“Učestalih spolnih karakteristika javlja se u dva posto generacije. Nije to mali postotak. Zbog te stigme, smješta se neprirodnog, čudnog. Roditelji sami kriju to i teško je doći do tih podataka. Postoje određeni karakteri koji drugačiju seksualnost predstavljaju kao napad na tradicionalnu porodicu. Mi za Iman nemamo konkretne informacije. Za sve nas Iman je žena i tu bi trebao da bude kraj priče. Boksersko udruženje je diskvalificiralo ovu ženu je na jedan netransparentan način. I dali su mnogima zapravo da pričaju i šire dezinformacije”, kazala je Bošnjak.
Sličnog stava su i Jelena Kalinić i Gabrijela Malešević.
“Ukoliko je neko odlučio od nadležnih da Iman smije učestvovati, mi ne možemo se tome protiviti”, kazala je Jelena Kalinić.
Gabrijela Malešević je na kraju imala savjet za sve roditelje, ali i djevojčice.
“Podizanje svijesti o ovoim sindromima je jako bitno. Nekako se namće kult ljepote, savršenosti kao prednost. Mladi ljudi su zbunjeni. Zamislite kada neko ima atipiju koliko je tek zbunjen. Edukovanje je jako značajno. Iz neznanja se često javljaju predrasude”, zaključila je Malešević za N1.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!