Centri za socijalni rad bitna su ustanova u životima običnih ljudi, a posebno ranjivih kategorija. No njihova uloga u kriznim situacijama nije bila precizirana, a sve do sada, nisu bili dio štabova civilne zaštite tokom katastrofa i nepogoda. Nakon poplava 2014. godine i pandemije koronavirusa, došli su u fokus. Centri za socijalni rad pet općina u Federacijia Bosne i Hercegovini sada su dio tog sistema. Stručnjaci kažu da bi ovo tokom poplava, požara, zemljotresa i drugih nepogoda moglo spasiti mnoge živote.

Centri za socijalni rad u Čitluku, Jajcu, Ljubuškom, Tuzli i Zenici su prošla kroz Projekat koji provodi UNICEF u saradnji sa Udruženjem socijalnih radnika Federacije BiH, a finansira USAID, u saradnju sa civilnim zaštitama i drugim akterima u oblasti zaštite i spašavanja.

Irina Kulenović, stručna saradnica za socijalnu politiku UNICEF BiH, kazala je kako se rezultati najviše ogledaju u tome što su centri za socijalni rad prvi put postali dio zvanične strukture zaštite i spašavanja.

“Osposobljeni su da na osnovu konkretnih i tačnih podataka analiziraju rizike u lokalnim zajednicama, pozicioniraju korisnike socijalne zaštite u integrisanom vođenju akcije zaštite i spašavanja. Razlog za ovo su poplave 2014. godine i pandemija koje su pokazale da socijalne službe nisu uključene u štabove civilne zaštite, ovaj projekat ke to promijenio. Sada imaju usvojene planove postupanja u vanrednim situacijama i uvezani s planovima civilne zaštite i članovi su štabova”, kazala je Kulenović za N1.

Miroslav Jurešić, pomoćnik ministra, Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku kazao je u Novom danu kako je nakon poplava 2014. godine napravljen je priručnik na kojem su radila entitetska ministarstava i da je u njemu jasno navedeno šta trebaju raditi prije, tokom i nakon krize.

“Uočili smo u razdoblju poslije krize, ne postoje adekvatni mehanizmi podrške ranjivim kategorijama. Neko je ostao bez kuće, imovine, primanja..”, rekao je Jurešić.

Ivka Marić, stručni saradnik, Služba civilne zaštite Tuzla, kazala je kako je ovaj projekat pokazao kako se može smanjiti rizik i ranjivost.

“U kriznim situacijama može se povećati siromaštvo, doći do nasljia u porodici, do pogoršanih zdravstvenih problema, do čega je do sada i dolazilo. I to su sve alarmi i ovi projekti su usmjereni ka tom cilju, daju smjernice kako da ublažimo i spriječimo te rizike”, kazala je Marić.

Indira Mehić-Čejvan, direktorica Centra za socijalni rad Jajce, kazala je kako smo tokom pandemije imali priliku vidjeti nedostatke sistema, posebno kod rizičnih kategorija.

“Centri za socijalni rad su ključne ustanove, posebno u kriznim situacijama kada imate rizične kategorije koje su pogođene već svojim problemima”, rekla je Mehić-Čejvan.

Podaci vrlo jasno ukazuju da su najranjivije kategorije društva najteže pogođene u vanrednim situacijama. Jurešić kaže kako treba raditi na podizanju svijesti ljudi da je bitno da sami u određenim situacijama budu proaktivni i pravovremeni adresiraju određene probleme prema centru za socijalni rad, ali i drugim institucijama. Dodaje da nam je često problem nepostupanje po normativnim okvirima i nedostatak adekvatne prakse.

“Ako govorimo o potkpacitiranosti centara za socijalni rad, u određenom segmentu ministarstvo može pružiti podršku u segmentu obuka i nabavke opreme, ali ko zapošljava dovoljan broj ljudi to je stvar osnivača, ko je osnovao taj centar i ta svijest osnivača nam je bitna. Može se uraditi na unpređenju. Sjetite se potresa u Turskoj, gradovi su sravnjeni, ali imali ste jedan grad gdje je načelnik imao svijesti  i posljedice su bile puno manje”, rekao je Jurešić.

Mehić-Čejvan kaže kako sada ove općein i gradovi imaju kartu rizičnih kategorija, ne samo onih koji su u sistemu socijalne zaštite već i onih koji žive u ruralnim mjestima i u određenim su rizicima.

“Prvi put možemo djelovati ciljano bez lutanja i pretpostavki. Kroz ovaj projekat se mogu zaključiti da je centar za socijalni rad postao jedna bitna ustanova i karika i kao partner lokalnoj zajednici u cilju spašavanja ljudskih života. Ovdje mislim na rizične kategorije kao što su djeca, starije osobe, itd. Lokalna samouprava- općine su shvatile da su centri za socijalni rad, ne samo ustanove koju pružaju nekakvu pomoć i dijele pakete, nego ključna ustanova koja ima puno više informacija, da radimo na sprečavanju, prevenciji određenih uzroka koji mogu dovesti do posljedica. Mislim da kroz ovaj paket –  međusektorski pristup i saradnja gdje ima tačno ko je, gdje, kada i kako radi, će ubuduće spasiti mnoge živote, posebno govorim o rizičnim kategorijama”, poručila je Mehić-Čejvan.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad