Proljeće je uzelo kratku stanku. Snijeg je obijelio veći dio zemlje, a temperaturni minusi uništavaju rod ranog voća. No i bez ove štete, poljoprivreda u našoj zemlji je na koljenima. Agronomi smatraju kako bi veća šteta bila da je zima pobjedila proljeće u drugom travanjskom tjednu.

U kotlini u Ilijašu, na oko dva hektara površine snijeg je zabijelio stabla rane trešnje. S najavljenim minusima najvjerovatnije će propasti kompletan rod ove godine.

“Od tog behara će se stvoriti plod, a pošto je u ovoj fazi cvjetanja kada krene da raste dosta je osjetljivo na nagle promjene vremena. Što se tiče voćki mjere koje se su se mogle poduzeti su prskanje aminokiselinama da se zadrži energija i da se to zaštiti, ali na to ne možete puno utjecati, to je vremenski faktor i eventualno se možemo nadati nekoj pomoći od općine jer ovo ne utiče samo na nas nego na sve ljude koji se bave voćem“, kaže Emir Mujanović ekolog i voćar.

Orošavanje, frostboosteri, silikogelovi, bioregulatori, ali i izbor zemljišta i podneblja za određene kulture jako su važne. Klimatske promjene pomjeraju zime, a aprilski snijeg se može očekivati i narednih godina.

“Decembar je po prvi put prošao bez snjiega u Sarajevu, bez ikakvog mjerljivog snježnog pokrivača. Prvi snijeg je u Sarajevu pao 20. januara i znate kako ide po narodnim izrekama ako zima ne ugrize zubima ošine repom. Evo čini se da zadnjih godina sve više udara svojim repom”, rekao je Nedim Sladić, meteorolog .

A kad udari repom do – 6 stepeni C na voćke se moglo djelovati dva do tri dana ili najkasnije šest sati prije pojave mraza. Za voćare slijede novi zadaci u cilju zaštite biljaka.

“Ne zaboraviti kompletnu njegu kompletne biljke poslije počevši od zaštite, održavanja, jer može mu se desiti ako je ove godine stradalo da neće imati rod ni naredne dogodine. Mora dići otpornost te biljke da bi imao i dogodine neki rod. Tako da u voćarstvu moramo uvijek pratiti te dvije godine”, ističe Pakeza Drkenda, profesorica Poljoprivredno-prehrambeni fakultet .

Osim voćara ostali poljoprivrednici neće trpiti štetu od mraza kao što su od ljetne suše. Ipak bez ozbiljnije budžetske potpore i bez većih šteta proizvodnja hrane u BiH je na koljenima, a građanima cijena hrane nekontrolisano raste iz mjeseca u mjesec.

“Hrvatska nam je najbliži susjed. Teritorijom su kao BiH s tim da imaju veći dio pod vodom. Ljudi izdvajaju milijardu i imaju pristup EU fondovima, to su ukupno dvije milijarde. Kako će naš proizvođač biti konkurentan njima kad je ovogodišnji budžet oko 300 miliona KM. Nismo ni blizu nikoga niti se možemo porediti s nekim. Doduše povećavaju se budžeti svake godine, ali sve je to na kašikicu”, dodaje Nedžad Bićo, predsjednik udruženja poljoprivrednika FBiH.

Poljoprivrednici napuštaju Semberiju, smanjuje se broj sadnica, a voćara je sve manje i manje kao i agronoma.

Snijeg pade na behar na voće, ali voćarima u ovom trenutku nije ni do sevdalinke ni do ljubavi, jer štete nastale aprilskim snijegom i mrazom će se zbrajati mjesecima. A sve će to osjetiti i građani koji na tržnicama neće moći naći ni trešnje, ni kasjsije ni breskve po povoljnim cijenama.