Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije danas je za N1 govorila o aktuelnim društveno-političkim temama, odnosima na Balkanu kao i o učešću na History Festu u Sarajevu.

“Mi imamo sada to nasljeđe Haškog tribunala koje je riznica za buduća istraživanja. U svakom slučaju ljudi koji se okupljaju na History Festu ovdje u Sarajevu imaju taj interes i na neki način je ohrabrujuće da jedna nova generacija historičara, uglavnom mlađih, to je nešto što je zalog za budućnost. To je proces koji je transgeneracijski”, kazala je Biserko i poručila:

“To je ipak jedan proces za koji treba vrijeme. Mislim da region tek sada ulazi sa novim generacijama u takvo nešto. Ima dovoljno materijala da se sve to nekako složi u jednu priču koja će mladim ljudima pomoći da razumiju ono šta se dešavalo i da se zaokruži proces stvaranja balkanskih država koji je počeo na Berlinskom kongresu. Rekli bismo da je ovo završnica, ali koliko razumijem međunarodna zajednica se trudi da stavi tačku na balkansko pitanje i otvori evropsku perspektivu za koju se navodno svi zalažu“.

Presuda Stanišiću i Simatoviću

Kada je riječ o posljednjoj presudi Haškog tribunala u procesu Stanišiću i Simatoviću, Biserko je kazala:

“To je presuda na koju smo najduže čekali, proces je trajao 19 godina, prvom prilikom su bili oslobođeni pa osuđeni na samo 12 godina i sada imamo jednu presudu koja tereti Srbiju za agresiju u BiH i Hrvatskoj. Sada je zaokružen taj okvir za tumačenje ratova. Vrlo je važno da taj rat u BiH nije građanski kao što neki tvrde i da je to sad dobilo sve te pretpostavke koje treba da vode daljim istraživanjima koje će napraviti cjelovitu sliku. Ja mislim da se stvara nekakva baza koja će do kraja protumačiti sve ono što se dešavalo u BiH i šire. BiH je bila najveća žrtva u ratu i teško se čupa iz te priče i nasljeđa koje opterećuje njenu budućnost“, smatra Biserko.

Biserko kaže da smatra da svijest u društvu postoji i da se razvija.

“Postoji svijest, mislim da u Srbiji sve ove generacije koje su živjele kroz ovaj rat, imaju manje više saznanja o tome šta se dešavalo. Radi se o zvaničnoj politici poricanja, a mlađe generacije su odrasle na jednoj matrici koja nije zdrava i vidimo koje posljedice to ima za društvo u Srbiji. Nasilje kao rezultat akumulacije raznih poraza i kriminalne politike je ostavilo ogroman pečat na društvo s obzirom da ne postoje nikakve vrijednosti koje bi ga usmjeravalo. Društvo koje je odraslo ne samo na poricanju, nego na veličanju ratnih zločinaca. Cijeli taj toksični narativ koji se dnevno isijava preko TV ekrana i tabloida i taj narativ zvanične kulturalne elite koje usmjeravaju mlađe generacije ka narativu koji je poguban za društvo. Stvaraju se tenzije i to održava visoko nepovjerenje prema Beogradu“.

Govoreći o tragedijama koje su nedavno zadesile Beograd u kratkom vremenskom razmaku, poručila je da je slučaj iz Mladenovca prava metafora srbijanskog društva.

“Slučaj iz Mladenovca je prava metafora srbijanskog društva jer se radi o mladiću koji je bio poznat u tom kraju kao problematičan. Prijavljivan je policiji, niko nije reagovao. Otac je vojno lice sa arsenalom oružja u kući, to je slika koja treba da nas brine. Tu sigurno ima i nekih drugih problema u koje čovjek ne može da ulazi dok ne dobije profesionalni uvid u to šta se tom dečku desilo“.

“Nemate nikakvu reakciju države da nešto zaustave, Institucije su manje više urušene i ne postoje, jedini arbitar u svakoj situaciji je predsjednik Vučić koji se svaki drugi dan javlja naciji sa novim instrukcijama i novinama”.

Poručila je i da su se građani oslobodili straha što je rezultiralo brojnim protestima.

“Ljudi su se oslobodili straha, pa imate proteste u raznim predjelima i preduzećima. To je postala opšta pojava, dokle i kako će to da ide, ali je vlast iznenađena i zatečena jer je navikla da kontroliše situaciju. Da li će upotrijebiti silu, nadam se da neće jer to bi bilo pogubno za Srbiju“.

Tenzije na Kosovu godinama već uzrokuje Beograd, ističe sagovornica N1.

“Tu tenziju koja je stalno na Kosovu izaziva Beograd već godinama. Beograd ne zastupa njihove interese (Srba sa Kosova), prvo su izvukli Srbe iz institucija i onda im zabranili da učestvuju na izborima i tako sjever Kosova ostavili u nekom vakumu.

Taj vakum je morao nečim da se premosti. Koliko ja znam oni jesu spremni za nove izbore i to će sigurno biti na dnevnom redu. Morat će neki kompromis da se postigne, ali ne na način koji želi Srbija, kao neki entitet koji bi sutra završio u nekom secesionističkom pokretu“.