Oglas

Novi sistem zaštite žrtava

SOS linija 1265 u FBiH radit će 24 sata dnevno: Uvodi se jedinstven način pomoći žrtvama nasilja

author
Detektor.ba
27. jul. 2026. 18:30
l_ceeb71094027b92014e484030b1a1a2a
Foto/ Arhiv/ Fena

Prvi put u Federaciji Bosne i Hercegovine uvodi se jedinstven način funkcionisanja SOS telefonske linije za žrtve porodičnog nasilja i nasilja prema ženama. Linija će biti dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici.

Oglas

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić rekao je za Detektor da je Pravilnik donesen na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH te da predstavlja ključni provedbeni akt kojim se uređuje funkcionisanje SOS telefonske linije na području cijele Federacije.

Pravilnikom su, kako je pojasnio, detaljno uređeni standardi komunikacije sa žrtvama, postupanje u kriznim situacijama te saradnja s policijom, centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama i sigurnim kućama.

„Pravilnik propisuje svaki korak, od trenutka kada telefon zazvoni pa sve do završetka razgovora, dokumentovanja slučaja i eventualnog uključivanja drugih institucija ukoliko je to potrebno“, kazao je Delić.

SOS telefonskom linijom neće upravljati državni službenici, već će na njoj raditi stručne osobe iz oblasti socijalnog rada, psihologije, pedagogije, prava ili druge odgovarajuće društvene ili humanističke struke. Osim stručne spreme, morat će imati najmanje godinu iskustva u radu sa žrtvama nasilja, kriznim intervencijama ili psihosocijalnom savjetovanju.

„Prije nego što počnu raditi, svi operateri moraju završiti specijalizovanu edukaciju za rad sa žrtvama nasilja u porodici i nasilja prema ženama ili dokazati da su već prošli odgovarajuće stručne obuke. Tokom rada obavezni su kontinuirano se usavršavati, prolaziti stručne supervizije, učestvovati u dodatnim edukacijama i imati osiguranu psihološku podršku kako bi mogli profesionalno odgovoriti na emocionalno izrazito zahtjevne situacije“, rekao je Delić.

Pravilnik definiše šest faza kroz koje prolazi svaki poziv. Proces počinje uspostavljanjem kontakta i objašnjavanjem svrhe SOS telefona, pri čemu se nastoji stvoriti atmosfera povjerenja.

„Žrtva nije obavezna otkriti identitet i može ostati anonimna, osim ako postoji neposredna opasnost po njen život ili sigurnost zbog koje je neophodno prikupiti određene podatke radi hitne intervencije“, naveo je Delić.

Druga faza podrazumijeva razgovor i procjenu situacije. Operater pažljivo sluša i postavlja pitanja kako bi razumio šta se dogodilo, procjenjuje da li je riječ o fizičkom, psihičkom, seksualnom ili ekonomskom nasilju, utvrđuje stepen rizika i provjerava postoji li neposredna opasnost za žrtvu ili djecu.

Treća faza je pružanje emocionalne podrške, dok u četvrtoj žrtva dobija informacije o radu policije, centara za socijalni rad, sigurnih kuća, zdravstvenih ustanova, službi besplatne pravne pomoći i drugih institucija koje joj mogu pomoći. Ukoliko žrtva želi, operater može, uz njen izričit pristanak, uspostaviti kontakt s nadležnom institucijom ili sigurnom kućom u njeno ime.

Peta faza odnosi se na završetak razgovora. Operater s korisnicom prolazi sve dogovorene korake i provjerava jesu li joj informacije jasne. Ohrabruje je i podsjeća da broj 1265 može ponovo pozvati kad god osjeti potrebu.

U šestoj fazi operater evidentira poziv, procjenu rizika, pružene informacije i eventualno uključivanje drugih institucija. Pri tome se vodi računa da se ne prikupljaju podaci koji nisu neophodni i da se maksimalno zaštiti privatnost korisnice.

„Ako tokom bilo koje faze razgovora operater procijeni da postoji neposredna opasnost po život ili zdravlje žrtve ili druge osobe, aktiviraju se krizni protokoli i odmah se uključuju policija, centar za socijalni rad, zdravstvena služba ili drugi nadležni organi, u skladu sa zakonom i propisanim procedurama“, kazao je Delić.

On je naveo da cilj nije samo povećati broj prijava, već i izgraditi povjerenje u institucije kako bi žrtva, u trenutku kada odluči potražiti pomoć, znala da neće ostati sama. Kada postoji povjerenje u sistem, ljudi ranije prijavljuju nasilje, ranije izlaze iz nasilnog okruženja i ranije dolaze do zaštite.

„Upravo u tome vidimo najveću vrijednost SOS telefonske linije. To nije zamjena za policiju, pravosuđe niti za centre za socijalni rad, nego mjesto na kojem počinje koordinirana zaštita žrtve i njeno sigurno uključivanje u sistem podrške“, poručio je Delić, saopćeno je iz Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama