Spašavaju tuđe živote, a njihovi nisu zaštićeni: Spasioci bez zdravstva i radnih prava jer nema zakona

O svemu ovome razgovarali smo sa Lejlom Crnica, predsjednicom Komisije Gorske službe spašavanja Kantona Sarajevo i Jelenom Pekić, delegatkinjom u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Više intervencija nakon korone

Crnica je kazala kako su intervencije GSS-a češće nakon korona virusa jer je, kako kaže, mnogo ljudi počelo da planinari.

"Ja stalno ponavljam, naše planine su opasne. Možda mi nemamo neke vrhove preko 3000 metara, pa da kažemo sada kao u Austriji ili slično, ali su izuzetno opasne, nepredvidive, divlje, jako se brzo možete izgubiti", navela je.

Gube se jednako i i naši građani i stranci.

"Možda stranci malo potcijene naše planine. U posljednje vrijeme smo imali nekoliko intervencija sa strancima, ali uglavnom to budu naši ljudi koji ili krenu nepripremljeni, ili su izuzetno spremni. Međutim, nesreće se dešavaju kad ste izuzetno spremni. To se ne može, ako se nešto desi, koliko god vi bili spremni, ono što je bitno je da ostanete prisebni, da imate brojeve Gorske službe spašavanja ili da ste nekome rekli gdje idete i u koje određeno vrijeme ćete se vratiti", kazala je Crnica za N1.

Šta je najvažnije kada krećete na planinu?

Kada su u pitanju preporuke, Crnica navodi kako je u planiranju vašeg uspona na planinu ili planinarenju, najvažnije je pratiti vremensku prognozu i obući se u skladu sa tim.

"Na Bjelašnici, Jahorini i ljeti temperature znaju pasti jako nisko, gdje može doći do hipotermije ukoliko pokisnete ili nešto slično. Neko ne bi rekao da može, ali može da se desi. Druga stvar je da vam telefon mora biti uvijek napunjen. Treća stvar, nemojte nikad ići sami. Možda najbitnije od svega, nikad ne treba ići sam u planinu. Samo se u planinu ne ide, ne planinari. Bilo koja mala povreda, noge ili bilo čega, vi ste u potpunosti odsječeni. Ne znate gdje ste, nećemo ni mi znati", upozorila je Crnica.

Spasioci nezaštićeni jer nema zakona

No, sve što spasioci rade je na volonterskoj bazi. Godinama nemaju riješen status i često rade druge poslove radi egzistencije. ali, to se u spašavnaju građana ne osjeti - svoj posao rade predano, profesionalno i srčano.

"Mi radimo volonterski, ali ono kako mi radimo to apsolutno ne izgleda volonterski. Mi radimo kao da smo visoko plaćeni za taj posao, s obzirom da svaki dan moramo biti na usluzi našoj službi. Zato smo tu i došli. Imamo konstantne edukacije, konstantno učenje, rad, vježbanje. To nije nešto što se danas nauči i može da traje, to su stalne neke akcije, to su simulacije, akcije spašavanja u vodi, na stijeni, u gradu, traženje neke osobe i slično", kazala je.

HNK usvojio zakon, u KS u izradi - potreban na nivo FBiH

Početkom godine delegaktinja Pekić je uputila inicijativu Vladi Federacije za donošenje zakona o Gorskoj službi spašavanja, ali odgovora još uvijek nema.U međuvremenu, HNK je usvojio zakon, a KS radi na njegovom nacrtu.

"Kolegica Lana Prlić i ja smo još početkom godine uputili zajedničku inicijativu. Ja prema rukovodstvu Doma naroda i Vlade Federacije, a kolegica Prlić prema rukovodstvu Predstavničkog doma i također Vlade Federacije, uključujući i Federalnu upravu civilne zaštite. Međutim, mi odgovor još, nažalost, nismo dobile. Ja se iskreno nadam da ćemo taj odgovor dobiti do kraja ove godine i smatram da je zaista to razuman vremenski period gdje bi se mogla formirati radna grupa koja bi radila na izradi ovog zakona, gdje bi se u konačnici mogao do kraja godine donijeti jedan ovakav zakon na nivou Federacije. Ja sam u nekom prethodnom periodu imala priliku i razgovarati sa direktorom Federalne civilne zaštite koji je iskazao zainteresovanost", navela je Pekić.

Spasioci mogu u akciju ako ih pusti poslodavac

Kazala je kako će na prvoj sjednici parlamenata aktuelizirati ovo pitanje. A posljedice toga što nemamo zakon su mnoge, a među njima, kaže Crnica, i a što spasioci koji nisu zaposleni u GSS mogu napustiti primarni posao zbog akcije spašavanja samo ako im poslodavac dozvoli. Dakle, sve ovisi o volji poslodavca.

"Ono što bi nama zakon donio je jasno definisana naša prava kojima bismo imali da li mi možemo izaći. Sada samo zavisi od poslodavca. Ukoliko poslodavac pusti, može se izaći. Zakonom bi se jasno definisalo. Druga stvar, mi nemamo zdravstveno osiguranje na terenu. Ukoliko se desi bilo kakva nesreća, može se desiti nesreća u kojoj bi trajno nesposobila tu osobu za rad tiu nema nikakvog prava. Djeluje kao daj e volonterski negdje otišao. Treće, ljudi koji nisu zaposleni, oni idu volonterski rade i vrćaaju se kući o svom trošku. To su tri stvari koje bismo trebali regulisati zakonom kako su to uradile zemlje u okruženju konkretno Hrvatska", naglasila je Crnica.

Pekić je navela kako je u Kantonu Sarajevo formirana radan grupa u kojoj učestvuju i predstavnici institucija i udruženja GSS te očekuje da će jedan ovakav zakon biti donesen do kraja godine.

Za sada je HNK jedini kanton u FBiH koji je donio ovo zakonsko rješenje.

S kojim problemima se spasioci još suočavaju pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad