Spasilac za N1 nakon niza tragedija: Planina je mnogo jača od nas, ona se ne osvaja - nije sramota odustati ako niste spremni

Na samom početku razgovora, Strukan se osvrnuo na akciju potrage i spašavanja na Trebeviću u kojoj je i sam učestvovao.

"U suštini nije ni bila potraga, već smo znali lokaciju unesrećenog, radilo se o nekoj povredi. Rekli bismo lakša povreda po pitanju povrede noge, unesrećeni nije bio životno ugrožen. Mi imamo dežurne timove koji odreaguju u prvih pola sata, izađu na teren. Prvi tim koji je izašao vrlo brzo je locirao unesrećenog, sanirao povredu i evakuirao ga do hitne pomoći. Tako da je vrlo brzo i efikasno riješena akcija, za razliku od ovih drugih akcija, nažalost, koje su se dešavale na našim prostorima", ispričao je.

Novi trend i tri smrtna slučaja u dva dana

U protekla dva dana na bh. planinama zabilježena su čak tri smrtna slučaja, uključujući i potragu na Čvrsnici za planinarom iz Hrvatske koji je, nažalost, pronađen mrtav. Komentarišući sve veći broj ljudi koji odlaze sami u rizična područja, Strukan ističe da je u pitanju trend koji je započeo tokom pandemije koronavirusa.

"Mi smo svjedoci jednog trenda. Kad je počela ta korona pa su ljudi bili zatvoreni u kućama, u tom nekom periodu su ljudi počeli da bježe u prirodu, u planinu. Sve više i više je posjetilaca, neću sutra reći planinara, nego ću reći posjetilaca prirode i planine. Jer planinar je neko ko je već iskusan u planini, ko zna ta pravila ponašanja. Nama je drago što ljudi bježe u prirodu i planinu. Bolje je da su u planini nego u gradu na nekoj kafi u zadimljenom prostoru, puše šišu i ostalo. Planina je ipak nešto što svi treba da praktikujemo. Međutim, da bismo bili sigurni u planini, moramo poštovati ta pravila jer planina je stvarno surova i, pod navodnicima, opasna, jer ovo su nam sve dokazi šta planina može da uradi nespremnom čovjeku", pojasnio je Strukan.

Govoreći o osnovnim pravilima ponašanja, Strukan je odmah iznio ključne savjete kako bi ih posjetioci trajno zapamtili, ističući izolovanost kao najveći rizik.

"Prvo i osnovno pravilo, nemojte ići sami u planinu. Bilo šta da se dogodi, najmanja, najsitnija povreda, što smo, opet kažem, bili svjedoci takvih situacija, najmanja povreda može dodatno ugroziti život ako ste sami. Ako nemate mogućnost da kontaktirate nekoga, jer planina je takvo područje da nemate svugdje mobilni signal, ako nemate nekoga uz sebe koji će vam eventualno pružiti tu prvu pomoć, otići do lokacije gdje imate signal, pozvati pomoć, vi ste u životnoj opasnosti, makar to bila povreda skočnog zgloba. Idite spremni u smislu odjeće i obuće koju koristite u planini", naveo je naš sagovornik.

Oprema i edukacija kao jedini spas

Kvalitetna oprema je, prema riječima stručnjaka iz GSS-a, od krucijalnog značaja, iako standardi u BiH često diktiraju potragu za jeftinijim alternativama.

"Ta oprema je relativno skupa za naše standarde i ljudi pribjegavaju nekim alternativama. Te alternative mogu do određene granice povećati vašu sigurnost. Međutim, ako zaista ne investirate u tu opremu, a bavite se ozbiljno tim stvarima, planinarenjem, hikingom, trekkingom i ostalim, vi u suštini sebe dovodite u rizik. Ako na auto kad vozite ne stavite zimske gume, vi ste u velikoj opasnosti. Tako i na planinu, ako ne hodate u gojzericama, vi ste u opasnosti. Ako penjete feratu bez propisane opreme, vi ste u ogromnoj opasnosti. Tako da mi uvijek ističemo tu opremu", istakao je Struka.

Međutim, kaže da je posjedovanje opreme samo pola rješenja:

"Ostalo je pola edukacija. I to je ono na šta mi u stvari apelujemo i s ciljnim snagama se trudimo da ljude educiramo. Krećući od male djece u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, gdje imamo priliku da dopremo do tih mladih ljudi, pa i do naših društvenih mreža gdje stalno objavljujemo te situacije i dijelimo savjete ljudima. Tako da oprema plus edukacija i, u suštini, poštovanje tih nekih pravila bi trebalo da smanji rizik na minimum."

Tehnologija protiv gubljenja i uloga vodiča

Iako je odlazak na ture bez vodiča donedavno bio izrazito opasan, razvoj novih tehnologija je smanjio taj rizik, pod uslovom da se pravilno koriste. GSS Federacije BiH je u tu svrhu razvio i posebnu aplikaciju sa SOS funkcijom.

"Donedavno je to zaista bilo opasno. Međutim, mi smo sad u vremenu kad postoje raznorazne tehnologije, odstrimani trekovi, GPS karte, koje, ako, opet kažem, poštujete i pratite, mala je šansa da se izgubite. Ako se izgubite, opet kažem, postoje tehnologije, krenuvši od aplikacije koju smo razvili mi u Gorskoj službi spašavanja Federacije, gdje vi u svakom momentu možete da kliknete SOS dugme i kontaktirate nas direktno. Mi dobijemo vašu lokaciju i ako niste sigurni kuda da krenete, dobijete dalje upute. Ako ste stvarno u problemu, neko će doći po vas. Rizik je manji nego što je prije bio", naglasio je Strukan te dodao:

"Međutim, ako i dalje niste sigurni da koristite te trekove, GPS, da ne znate da čitate kartu, ipak savjetujemo da angažujete nekog iskusnog vodiča ili nekog ko poznaje taj teren. Ne mora to biti neki veliki iskusni vodič. Mi imamo u našem Planinarskom savezu vrlo iskusnih vodiča koji vode organizovane ture. Planinarska društva su otvorena za sve, tu je neka simbolična cifra, platite 50 maraka da se pridružite grupi i uživate, prođete jednom, dva, tri puta sa tom grupom. Idući put, tj. peti, šesti put ćete znati samostalno tu turu."

Novinarka je u studiju konstatovala da je primijetila da ljudi često precjenjuju svoju fizičku spremu, ali i sposobnost čitanja karata, spomenuvši pritom svoje izviđačko iskustvo i činjenicu da mlađe generacije rijetko vladaju tim vještinama. Strukan se složio s tom konstatacijom:

"Nije slučaj. Evo, u našem razgovoru sam znao da ste bili u izviđačima i znate šta je u stvari čitanje karte i koliko je to ozbiljna stvar. Ove starije generacije dosta znaju. Međutim, mlađe generacije apsolutno ne znaju da postoji karta, kompas, busola, svi se pouzdaju u ove telefone, Google Maps i ostalo, što nas može izdati zbog svoje baterije, signala i ostalog."

Subjektivne opasnosti uzrokuju 80% nesreća

U analizi rizika, Strukan je napravio jasnu razliku između objektivnih i subjektivnih opasnosti koje vrebaju u prirodi, naglašavajući da ljudski faktor igra ključnu ulogu u većini nesreća.

"Ljudi se veoma često precjenjuju. Mi u planini imamo dvije vrste opasnosti, subjektivne i objektivne. Objektivna opasnost je sve ono što nas vreba u planini. Vremenske neprilike, divlje životinje, vrtače, lavine, sve ono što nas može zateći u prirodi, a na šta mi ne možemo da utječemo. I to je, da kažem, nekih 20% slučajeva koje mi imamo, te neke objektivne opasnosti. U 80% slučajeva, sad ovo je neka moja slobodna procjena iz iskustva, nekih 80% slučajeva su subjektivne opasnosti dovele do problema. Subjektivna opasnost je upravo to da ljudi precijene svoje mogućnosti, da nisu svjesni svojih fizičkih i mentalnih sposobnosti, da koriste neadekvatnu opremu i da se jednostavno nađu u problemu. Da li je to da se iscrpe, da nemaju dovoljno vode pa dehidriraju, pa kolabiraju i tako dalje, definitivno da to vrlo često dovodi ljude u opasnost. Ta subjektivna opasnost, njihova nepripremljenost i precijenjenost", stava je Strukan.

Na pitanje koliko spasiocima olakšava posao kada građani unaprijed prijave svoje rute kretanja, Strukan odgovara da se to nažalost ne dešava dovoljno često.

"Ima situacija i to su uglavnom, da kažem, iskusni planinari, vodiči koji vode ture na području Kantona Sarajevo pa nam jave: dolazimo tad i tad, imamo grupu od ne znam 15-20 ljudi, krećemo se tom rutom, plan povratka nam je tad, javićemo vam se kad se vratimo. I to je nešto što nama u startu olakša posao, da kažem, to je neko preventivno djelovanje tog vodiča grupe. A u slučaju da se bilo šta desi, nama je već posao u startu olakšan za nekih 50%, mi imamo pola informacija koje su nam potrebne, dovoljno da prikupimo drugih 50% i krećemo u akciju. I to je nešto što mi uvijek savjetujemo i pojedincima, ne samo grupama. Ako nemate nekoga da mu se javite, to može biti neki član porodice, prijatelj, komšija, bilo ko, da kažete idem tamo, krećem se tuda i tuda, plan mi je da se vratim do tad. Ako se ne vratim, nešto se desilo. To možete uvijek da uradite i prema GSS-u. Da se javite, nama kažete sve to i mi vas tamo pribilježimo. Dežurni tim, ako se ne javite do određenog vremena kad ste rekli, kontaktira vas. Ako vas ne može kontaktirati, mi dižemo uzbunu", savjetovao je Strukan.

Jedan od najvećih problema predstavlja i psihološki pritisak lažnog ponosa zbog kojeg planinari forsiraju kretanje i onda kada im tijelo ili uslovi poručuju drugačije. Strukan naglašava da stidu nema mjesta u prirodi.

"Stida u ovim aktivnostima definitivno ne bi trebalo biti. I mi često kažemo, koristi se jedan termin, neko osvojio vrh, osvojio planinu. Planina se ne može osvojiti. Planina je nešto što je mnogo jače od nas i ako osjetite da je u nekom momentu, pod navodnicima, jača od vas, bolje je da se vratite, da pokušate drugi dan, kad se vi budete osjećali spremnije, kad vam vremenske prilike to dozvole, kad vam, u suštini, planina dozvoli da se popnete i posjetite njen vrh, a ne da je osvojite. Tako da definitivno, u svakom momentu kad osjetite bilo koju nelagodu, naš savjet je da se vratite i da pokušate drugi put. Nije sramota, nema stida, to je normalna stvar. Svi mi koji se bavimo time smo to bezbroj puta iskusili i postupili. A oni koji nisu, opet kažem, svjedoci smo raznih nemilih događaja i vrlo često se to desi i zato što ljudi ne žele da odustanu, nego forsiraju preko nekih svojih granica, što nikako nije preporučeno", posebno je naglasio Strukan.

Problem društvenih mreža: U štiklama i tenama na snijeg zbog "fancy" fotografije

Utjecaj društvenih mreža stvorio je novu vrstu opasnosti, jer atraktivne fotografije privlače ljude koji nisu svjesni stvarnih uslova na terenu. Strukan je prokomentarisao da je svjestan da gojzerice možda ne izgledaju lijepo na fotografiji kao štikle, ali je podcrtao da su u sklopu opreme veoma važne za sigurnost planinara pa je isto tako iznio i nevjerovatne detalje s terena.

"Te društvene mreže su opet priča za sebe i imamo osjećaj da se ne samo u ovom domenu, u planinarenju i planini, nego u generalnom društvu, da neko objavi dobru fotografiju pa svi žele da posjete to mjesto i objave motiv. Za planinarstvo ne treba da bude to", kazao je Strukan te jasno poručio:

"Opet kažem, lijepo je uslikati fotografiju, objaviti je negdje, podijeliti sa prijateljima, međutim, nemojte da vam to bude primarni cilj jer, opet kažem, to vas može dovesti u problem. Ako pak želite da posjetite neku lokaciju koju je neko uslikao i objavio, istražite, istražite, opremite se, obujte se. Znam da gojzerice ne izgledaju lijepo na fotografiji kao štikle, ali vjerujte, susrećemo se i sa tim. Da li je to fotografija ili nešto drugo, ali u svakom slučaju, čak i zimi se susrećemo da mlade dame ili gospoda idu u tenama i štiklama da bi se fotografisali negdje u prirodi, da bi to izgledalo lijepo, fancy, cool. Obujte te gojzerice. Ako ne izgledaju tako elegantno, one vas čuvaju."

Ključni savjeti za kraj: Šta ponijeti i bez čega se ne kreće?

Za sve one koji se tek spremaju za svoj prvi odlazak u planinu, ali i za iskusnije planinare, Strukan je iznio finalni set pravila i preventivnih mjera bez kojih se ne smije krenuti na put, s posebnim akcentom na alkohol i nagle promjene vremena.

"Definitivno da je to priprema. Pogledajte vremensku prognozu. Šta vas očekuje? Čak i ljeti. Usred ljeta planine su takve da se vrijeme može okrenuti u 10 minuta, iz sunca da počne kiša, čak i snijeg da pada. Ja sam se najviše smrznuo ljeti u planini više nego zimi, jer sam zimi spreman za to, a ljeti me iznenadi. Pogledajte vremensku prognozenu. Isplanirajte rutu kuda ćete se kretati. Ako niste sigurni, tražite savjet. Javite se lokalnoj gorskoj službi ili nekome od prijatelja, poznanika, ukućana. Napunite mobilne telefone. Ako imate neki power bank, dobro bi bilo da ga imate sa sobom u ruksaku u slučaju bilo čega da možete da nas kontaktirate. Ponesite dovoljno hrane i pića, tj. vode. Nemojte konzumirati alkohol u planini, čak ni zimi, a ljeti pogotovo. To je nešto što je kontra svih naših pravila. Ne, nikako u planini. Uprijemite se, dakle. Oprema, odjeća, obuća", naveo je Strukan.

Kao završni i izuzetno važan korak u pripremi, Strukan savjetuje instaliranje tehnologije koja direktno spašava živote u slučaju kriznih ili neugodnih situacija.

"I za kraj bih rekao instalirajte aplikaciju koja je razvijena, koja vam uveliko može pomoći u bilo kakvoj neugodnoj situaciji. U planini ne mora biti nesreća, može biti neka neugodna situacija u kojoj ne znate izlaz. Aplikacija se zove SOS-GSS. Downloadujete je na svoje uređaje, radi i bez interneta, što je vrlo bitno. Popunite tamo svoje podatke i u slučaju bilo čega vi kliknete jedno dugme i mi dobijamo informaciju da se nešto dešava", zaključio je Senad Strukan u razgovoru za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad