Jedan od uslova za zatvaranje Ureda visokog predstavnika je i rješenje pitanja državne imovine, odnosno zakon kojeg BiH nema. U međuvremenu i danas reakcije na apelaciju bošnjačkih delegata iz Vijeća naroda RS-a, Ustavnom sudu BiH, u kojom traže da se Zakon o šumama Republike Srpske proglasi neustavnim, zabrani primjena zakona do donošenja konačne odluke. A šta ukoliko sud to učini?

Za Željku Cvijanović, posljednja apelacija još je jedna u nizu upornih udara na Republiku Srpsku i njenu imovinu, udar i na same temelje dejtonske BiH ili kako je dodala…

“Ovom apelacijom ne osporava se samo konkretan zakon već i sam Ustav BiH u kojem ne postoji nijedna odredba koja bi BiH priznala pravo vlasništva i gazdovanja šumom i šumskim zemljištem”.

Slično je danas regovala i pozicija i opozicija u RS-u:

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović kaže kako se radi “o namjernoj optrukciji provedbe zakona koja neće ništa dobro donijeti”.

Zastupnik SDS-a u NSRS-u Miladin Stanić dodaje da Bosna i Hercegovina prema Dejtonskom sporazumu nema imovinu. “Vlasnik šuma, zemljišta, javnih dobara je Republika Srpska”, tvrdi.

No u presudama Ustavnog suda BiH, koje su do sada donesene, navodi se drugačije. Upravo apelanti, delegati Vijeća naroda pozivaju se uz ostalo i na Aneks II, prelazne odredbe, odnosno kontinuitet pravnih propisa po kojima je Ustavni sud ranije reagovao u slučaju poljoprivrednog zemljišta, ali i voda i unutrašnje plovidbe u RS-u gdje je potvrđeno da je titular imovine država – Bosna i Hercegovina.

“Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine”, navedeno je u prelaznim odredbama.

A nadležni organ, odnono Parlamentarna skupština BiH još uvijek nije donijela Zakon o državnoj imovini.

“Niko ne spori da vlasti RS-a raspolažu korištenjem tog zemljišta, kao ni vlasti Federacije BH, ali ne mogu da budu vlasnici te zemlje. To je sve iz razloga što oni uporno žele napraviti neku konstrukciju da je BiH prozvod dogovora dva entiteta, da je RS vlasnik svega na ovom području, ne BiH”, napominje Edin Ramić, poslanik Koalicije Zajedno za BiH u NSRS-u.

Sporazum o sukcesiji nedvojbeno pokazuje da je država BiH titular vlasništva nad nepokretnom imovinom bivše SFRJ koja se raspadom bivše SFRJ nalazila na teritoriji BiH. Zbog toga je visoki predstavnik donio Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom do donošenja rješenja, a Ustavni sud van snage stavio odredbe nekoliko zakona u RS-u.

Ni to nije spriječilo Narodnu skupštinu RS-a da ostavi na snazi i dva puta dopunjava i mijenja Zakon o šumama u kojima se kao titular pojavljuje ovaj entitet, ne država.

Početkom oktobra prošle godine Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o osnivanju Komisije za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta u upravljanju državnom imovinom.

Odlukom je preciziran novi rok za ispunjenje zadataka koji su dati u nadležnost Komisije, i to do 31. marta 2021. godine. No komisija do danas nije počela sa radom.

Osim što je odlučivanje o držanoj imovini ponovno posredno prepušteno Ustavnom sudu BiH, prolongira se i odlazak OHR-a jer je rješnje pitanje državne imovine jedan od uslov za zatvaranje ureda viskog predstavnika (5+2).

Šta ako Ustavni sud potvrdi svoje ranije odluke, odnosno šumsko zemljište označi državnim, iz RS-a odgovaraju, ovisiće i od OHR-a:

“Mi smo nedavno imali jednu odluku sudije Okružnog suda u Banjaluci koji je odbio da primjeni nametnuti zakon visokog predstavnika. Čekamo da vidimo kakva će biti reakcija visokog predstvnika i da li će je uopšte biti. I to je jedan od puteva kojim se treba ići, da pokušamo da ignorišemo i nametnute odluke visokog predstavnika, ali i odluke Ustavnog suda BiH koje su na ovakav način donešene”, poručio je Milan Petković, potpredsjednik NSRS-a i član Odbora za ustavna pitanja.

Preko 50 površine RS-a prekrivemo je šumom, milion i 280 hiljada hektara. Vrijednost šumskog zemljšta i šume procjenjena je na minimalno 7 milijardi maraka. Ne treba zaboraviti kako je Srbija, najveći kupac obveznica Republike Srpske, a obveznice čine javna dobra, uz ostalo i šume.