Sramotan nesrazmjer u porodiljskim naknadama u FBiH: Od 330 u Kantonu 10 do 1261 maraka u Kantonu Sarajevo

Westminster fondacija za demokratiju je, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, pokrenula kampanju 'Za svako novo srce' s ciljem izjednačavanja i harmonizacije pravnih propisa vezanih za porodiljske naknade. Inicijativa se, između ostalog, bazira na podršci zastupnica iz cijele FBiH koje će kroz zajednički rad sa Westminister fondacijom ukazati na aktuelne prakse i nejednakosti u iznosima porodiljskih naknada te ponuditi smjernice za rješavanje problema. Danas je situacija bitno drugačija u odnosu na ranije godine, kada naknade u nekim dijelovima FBiH nisu ni postojale, ali je dosta onoga što treba da se riješi, kako porodilje ne bi bile diskriminisane na osnovu mjesta prebivališta, profesionanog statusa ili toga da li je angažovana u javnom ili privatnom sektoru. Za Novi dan govore Jelena Pekić, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, Fatka Kulenović, Zastupnica u Skupštini Unsko-sanskog kantona, i Marija Šarac, zastupnica u Skupštini Kantona 10.

Zastupnica u Skupštini KS Jelena Pekić podsjetila je da trenutni iznos naknadaiznosi  1261 km, te da se one utvrđuju na osnovu prosjeka plate u FBIH za prethodnu godinu. U odnosu na 2023. godinu taj iznos je bio 1114 km, što znači da se desilo povećanje od 13 posto, jer je rasla prosječna plata na nivou FBiH. Porodilje taj iznos primaju 12 mjeseci, ali, podsjeća, ta je mjera uvedena krajem 2021. godine, te da su i u Kantonu Sarajevo nekad bile izuzetno niske naknade pa je tako prije tri godine ona iznosila 450 za zaposlene porodilje i 225 KM za nezaposlene porodilje.

Što se tiče razlike između naknada za porodilje zaposlene u javnom i privatnom sektoru, i ta je razlika evidentna. Ukazala je i na problem s kojim se suočavaju neke porodilje u privatnom sektoru.

“One sve dobiju bazno 1261 km od Kantona Sarajevo. Međutim, ženama u javnom sektoru se isplati plata do punog iznosa, odnosno razlika, ako ne zarađuju više, za razliku od realnog sektora gdje ima pozitivnih slučajeva i porodilja dobije ostatak, ali ima i onih slučajeva gdje poslodavac ne isplati, jer mu je trenutno zakonodavstvo ostavilo mogućnost da daje ili ne. Moram reći da je to vid diskriminacije u Kantonu Sarajevo”, naglašava Pekić.

Kada je u pitanju situacija u Unsko-sanskom kantonu, zastupnica Kulenović, autorica mnogih inicijativa koje se tiču porodilja i mladih majki, kazala je da trenutno naknada iznosi 500 km za nezaposlene porodilje, te da je prethodno ta naknada iznosila 350 km.

“Rezultat je to inicijative koju sam uputila u januaru ove god nadležnim ministarstvima na nivou FBiH i USK. Zaposlene porodilje dobivaju 50 posto prosječne plate, a i kao sto je Jelena rekla u javnom sektoru to se namiruje do punog iznosa, a u privatnom ostaje na 50 posto. To je također diskriminacija. Pored povećanja iznosa porodiljske naknade na 500 km mi smo budžetom predvidjeli da nezaposlene porodilje jednokratno pime 500 km za treće i svako naredno rođeno dijete”, ističe Kulenović.

Pored ovih, uvedene su i neke druge mjere.

“Naša je sreća, ili nesreća, što smo na granici sa EU, zbog odlazaka, pa smo tako pored ovih mjera uveli i proširenje vrtićkih kapaciteta i subevncija za privatne vrtiće, zato što su bili veliki nesrazmjeri u cijenama. Također, jedna od mojih inaicijativa je subvencioniranje prve nekretnine za mlade bračne parove i stanarine za mlade parove koji nisu u mogućnosti da kupe nekretnijne. To su sve mjere u 2024. godini, jer nismo uspjeli da izjednačimo iznos na ovih 1000 km, jer je Federalno ministarstvo nažalost dalo negativan odgovor na moju inicijativu, rekli su da je dovoljno to što su preuzeli dječiji doplatak i jednokratnu pomoć za kanton”, dodaje.

Sudeći prema pojašnjenju zastupnice Šarac, situacija u Kantonu 10 je na nezavidnom nivou kada je u pitanju status mladih majki.

“Mogu reći da je kod nas najgore stanje. Kod nas tek u 2023. u augustu se sa 100 km povećala naknada za nezaposlene majke na 330 km, što je oko 55 posto prosječne i najniže plaće u FBiH. Što se tiče zaposlenih majki, dobiju 930-950 km. Nažalost, nemamo demografskih mjera koje bi poboljšale status majke u našem kantonu”, podvlači.

Šta jedna majka može da pokrije sa tih 330 km?

“U FBiH je trend rasta cijena svega od hrane do kućnih potrepština, i sama sam majka i znam koliko mjesečno treba za dijete – za pelene, boce, prehranu, jedna nezaposlena majka ne znam može li sa 330 km i pola mjeseca da kupi sve za bebu. Znamo koliko to financijski košta. Zato mislim da je inicijativa Westminster fondacije jako bitna, posebno za naš kanton da se koliko toliko ta naknada poveća i na 430 – bilo bi odlično”, odgovara Šarac.

Pita, po čemu je Kanton Sarajevo bolji od Kantona 10, i zašto ne bi svi radili zajedno da se ta naknada pokuša ujednačiti.

Kakav je komentar samih porodilja na ovakav nesrazmjer i na izrazito loš status u Kantonu 10?

“Najbolji je pokazatelj iseljavanje iz gradova i općina u nasem kantonu, sve veći je trend iseljavanja. U Hrvatskoj su bolje naknade za nezaposlene porodilje, u Kantonu Sarajevo, u Njemačkoj, Austriji… bilo gdje da odu imaće više za svoje dijete”, dodaje.

Opširnije u videu gostovanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!