Međunarodna poruka: Nema mjesta negiranju, zločinci ne smiju biti veličani

Trideset godina nije ublažilo bol majki koje su izgubile sinove. Munira Subašić podsjetila je na odgovornost i bol koju nikada neće zaboraviti.

"Danas se obraćam u moje i ime hiljade majki čiji su bližnji ubijeni u zaštićenoj zoni u genocidu u BiH. Želim da se zahvalim svim zemljama koje su glasale za Rezoluciju. Oni koji nisu – neka žive u mraku, mi majke im nećemo oprostiti, ali nećemo ni zaboraviti", poručila je predsjednica Udruženja majki Srebrenice i Žepe Munira Subašić.

Srebrenica je vječna opomena i optužnica protiv svijeta koji je gledao i miran bio i ćutao, rekao je predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, Hamdija Fejzić.

"Gdje su bile UN, države koje su potpisale konvenciju o sprečavanju genocida? Svijet je zakazao, šutio i bio saučesnik. Rezolucija iz 2024. ne briše sramotu iz 1995.", dodao je.

Međunarodna rezolucija, usvojena 2024. godine, obavezuje da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

"Prije tri dana, u New Yorku, prvi put u organizaciji UN-a, obilježen je Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. U narednom periodu, dokle god bude postojala ljudska civilizacija, 11. juli će biti Međunarodni dan sjećanja", istakao je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Zvaničnici su istakli da odgovornost za genocid mora ostati individualna, a ne kolektivna.

"Rezolucija UN ističe da je prema međunarodnom pravu odgovornost za zločin genocida individualna. Ne može se pripisati jednoj zajednici u cjelini. Otvorenim prihvatanjem, moramo svima dozvoliti da budu ponosni na svoje porijeklo. Negiranje zločina vodi ka većoj boli i sukobima", rekla je Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

U znak poštovanja, stotine delegacija stiglo je 11. jula u Potočare. Srebrenica, poručuju, ostaje dubok ožiljak Evrope.

"Odavanje počasti je čuvanje dostojanstva žrtava, onih koji su pretrpjeli užase u svjetlu negiranja i relativizacije genocida. Preživjelima odajem počast zbog njihove humanosti koja je za primjer svima nama", istakao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

"Ovdje sam da podijelim tugu sa voljenima i porodicama sedam žrtava koje će danas biti ukopane. Najmlađi su imali 19, najstarija 67 godina. Nadam se da će porodice pronaći barem neki mir. Srebrenica ostaje dubok ožiljak u evropskoj istoriji", poručila je komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos.

„Svaki mezar u Potočarima izgleda isto, bijeli nišani poredani u nedogled. Ipak, svaki nosi drugo ime – označava kraj jednog života, oca, sina, muža. Svi su bili Bošnjaci“, istakao je nizozemski ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp.

Svijet se prisjeća, ali i preispituje.

"Do danas nas proganja pitanje kako se mogao dogoditi najstrašniji masakr na evropskom tlu poslije Drugog svjetskog rata, naočigled svjetske javnosti i u zaštićenoj zoni UN. Odgovor nas duboko sramoti – međunarodna zajednica je zakazala", rekao je bivši njemački predsjednik Joachim Gauck.

"Srebrenica je trebala biti zaštićena zona UN, a postala je mjesto najvećeg masakra u Evropi. Sinonim za neizrecivo – genocid", dodao je generalni sekretar Vijeća Evrope Alain Berset.

"To što međunarodna zajednica nije preuzela odgovornost da zaustavi genocid predstavlja neoprostiv propust koji će ostati zabilježen kao sramota", istakao je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

Poruka evropskih zvaničnika bila je jasna: suočavanje sa prošlošću je jedini put. Zarad svjetlije budućnosti, pomirenja, neophodno je da odgovorni snose krivicu.

"Ni u Evropi ni bilo gdje nema mjesta negiranju genocida, revizionizmu ili veličanju zločinaca. Negiranje ovakvih strahota truje budućnost. Naša je dužnost da se suočimo sa istinom u cjelosti", rekao je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Luis Santos da Costa.

"Sudovi i međunarodna zajednica nazivaju ono što se ovdje dogodilo pravim imenom – genocid. Karadžić i Mladić su iskoristili moć i donijeli patnju, ali su izvedeni pred sud", izjavio je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu Serge Brammertz.

Sada je mir jedini put kojim treba koračati.

"Ove godine obilježavamo 30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma. Možda nije savršen, ali je temelj stabilne BiH. I pokazao je da mir može preovladati", rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte.

"Dok se sjećamo žrtava, priznajemo patnju svih nevinih civila. Obnova povjerenja je dug, ali neophodan put. I počinje – sjećanjem", zaključila je podsekretarka Ujedinjenih nacija za politička i pitanja izgradnje mira Rosemary DiCarlo.

Suočavanje sa prošlošću i zadovoljenje pravde, temelj su za mir u BiH, i jedini način da nijedna majka nikada više ne zaplače zbog gubitka djeteta.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad