Zet Donalda Trumpa sklapa poslove u Srbiji, a sin posjećuje Beograd. U Srbiji se nadaju Trumpovoj izbornoj pobjedi, na Kosovu se toga plaše. Kakve posljedice bi rezultat izbora u SAD-u mogao imati za jugoistočnu Europu?
Najstariji sin Donalda Trumpa, Don Jr., sastao se 23. rujna 2024. na večeri u Beogradu sa srpskim poslovnim ljudima kako bi istražio mogućnosti ulaganja u Srbiji. Trumpovi raznovrsni kontakti sa srpskim poduzetnicima i predstavnicima vlasti datiraju još od 2013. godine, kada je tadašnji srpski premijer Ivica Dačić objavio da se Trump zanima za jedan građevinski projekt.
Riječ je o nekadašnjem sjedištu Jugoslavenske narodne armije, koje je 1999. godine teško oštećeno tijekom napada NATO-a. Iako su tadašnji pregovori propali, ponovno su oživljeni u svibnju 2024., kada je Trumpov zet Jared Kushner, uz posredovanje bivšeg američkog veleposlanika u Berlinu Richarda Grenella, postigao dogovor. Navodno više milijardi dolara vrijedan ugovor uključuje najam kompleksa na 99 godina.
Grenell, koji se u slučaju Trumpove pobjede smatra kandidatom za ministra vanjskih poslova, bio je u Berlinu percipiran kao najnepopularniji američki veleposlanik u poslijeratnom razdoblju. Švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) ga je zbog njegovog “drskog ponašanja” prozvao “nediplomatom”. Don Trump Jr. ga je nedavno pohvalio kao “najboljega kandidata” za dužnost ministra vanjskih poslova.
Trumpov neuspjeli balkanski pokušaj 2020.
Kao Trumpov posebni izaslanik za Balkan Grenell je 2020. povlačio poteze koji su doveli do pada kosovskog premijera Albina Kurtija jer je stajao na putu jednom dogovoru. Navodno se radilo o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova po etničkim kriterijima. U lipnju 2020. tadašnji predsjednik Kosova Hashim Thaci i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić trebali su se sastati s Trumpom u Bijeloj kući kako bi potpisali sporazum.
Prema izvještajima, plan je predviđao da četiri općine s većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova budu pripojene Srbiji, dok bi Preševska dolina u južnoj Srbiji, naseljena većinom Albancima, postala dio Kosova. Takva razmjena teritorija mogla je izazvati domino-efekt, budući da zemlje zapadnog Balkana imaju etnički miješano stanovništvo.
Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik je tada zaprijetio da će u tom slučaju pripojiti Srbiji većinski srpski entitet Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku – što bi moglo dovesti do novog rata na Balkanu. Etnički motivirane promjene granica nose ogroman konfliktni potencijal. Optužnica kosovskog Specijalnog suda protiv bivšeg kosovskog predsjednika Hashima Thacija poremetila je Trumpov plan. Thaci se dobrovoljno predao sudu.
Grenellovu popularnost u Srbiji potvrđuje izjava srpskog veleposlanika u Washingtonu Marka Đurića koji je za njega rekao da je “bez sumnje prijatelj Srbije”. Predsjednik Vučić mu je 2023. godine uručio najviši srpski orden za zasluge: “Mislim da je on jedan od rijetkih Amerikanaca koji imaju uravnotežen pristup prema Kosovu.”
Što bi zapadni Balkan mogao očekivati od Harris ili Trumpa
Trumpov prosrpski stav može ukazivati na to što bi zapadni Balkan mogao očekivati od njegovog ponovnog dolaska na vlast u SAD-u. Linija sadašnje potpredsjednice i demokratske predsjedničke kandidatkinje Kamale Harris po ovom pitanju zasad je nejasna. No, s obzirom na njezino podrijetlo i vanjskopolitička stajališta, mogu se donijeti neki zaključci.
S jedne strane, malo je vjerojatno da bi Harris, s obzirom na svoje multietničko podrijetlo, podržavala srpske ili neke druge nacionaliste. Osim toga, poznata je po svojoj proukrajinskoj orijentaciji. Možda ju je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već upozorio na navodne planove Moskve da destabilizira Balkan pomoću odanih velikosrpskih nacionalista. Bliski odnosi između Beograda i Moskve mogli bi navesti Harris na promjenu kursa.
Edward Joseph s uglednog Sveučilišta Johns Hopkins nedavno je kritizirao “politiku smirivanja” dosadašnjeg američkog predsjednika Joea Bidena prema Srbiji. Vučić je, prema njegovim riječima, sve više usmjeravao Beograd prema istoku, te ne postoji nikakav razlog zašto bi predsjednica Harris nastavila takvu promašenu politiku. Bivši američki diplomat Shaun Byrnes iznio je sličan stav uz preporuku: “Moramo biti oštriji prema Srbiji jer se ona i dalje neprijateljski odnosi prema Kosovu.”
“Diplomacija fantazije” na Balkanu
Daniel Serwer, veteran diplomacije koji je radio s Richardom Holbrookeom, arhitektom Daytonskog mirovnog sporazuma, opisao je Bidenovu politiku na Balkanu kao “diplomaciju fantazije”. On smatra kako nema veze sa stvarnošću da se upravo Vučića – koji je 1990-ih bio ministar propagande srpskog predsjednika i “Balkanskog krvnika” Slobodana Miloševića – uspostavi kao sidro stabilnosti.
Česti posjeti Vučićevog bliskog suradnika, potpredsjednika vlade Aleksandra Vulina, Rusiji, gdje je nedavno osobno uvjeravao predsjednika Vladimira Putina da je “Srbija strateški partner i saveznik Rusije”, izazivaju sumnje u američku politiku.
Aktivnosti Trumpovog okruženja u Beogradu pokazale su da će u slučaju njegove ponovne pobjede na predsjedničkim izborima gospodarski ciljevi biti u prvom planu američke politike prema zapadnom Balkanu. Osim toga će Trumpu dobro doći to što predsjednik Srbije Vučić ima izvrsne odnose s Vladimirom Putinom.
abrinutost zbog Trumpa
Za Ukrajinu, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Crnu Goru to bi bilo zabrinjavajuće. Iako su BiH i Kosovo, dvije države s većinskim muslimanskim stanovništvom, izrazito proamerički i prozapadno nastrojene, u slučaju Trumpove ponovne pobjede ne mogu automatski računati na američku zaštitu od srpskih ekspanzionističkih težnji. Naime, u prošlosti je bivši predsjednik jasno pokazao da ostavlja čak i saveznike na cjedilu ako to odgovara njegovoj strategiji.
Ostaje upitno može li NATO-ova misija KFOR bez SAD-a jamčiti sigurnost Kosova. Čini se da je za taj slučaj Bidenova administracija ipak poduzela određene mjere opreza: SAD je Kosovu isporučio 250 protuoklopnih raketa Javelin, poznatih iz rata u Ukrajini, a Turska je dostavila jednako učinkovite dronove Bayraktar. Bez tih dvaju oružnih sustava Ukrajina vjerojatno više ne bi postojala kao samostalna država.
No Kosovo nema borbene tenkove. Za razliku od Srbije, čije oružane snage raspolažu s preko 250 oklopnih vozila. Broj isporučenih Javelina stoga nije slučajno odabran piše DW.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!