Kako navodi Deutsche Welle, sin Donalda Trampa posjetio je Beograd, a njegov zet je dogovorio posao Srbiji. U međuvremenu Kosovo sa zabrinutošću prati američke predsjedničke izbore. Postavlja se pitanje kakve će posljedice imati ishod tih izbora za jugoistočnu Evropu?
Dana 23. septembra 2024. godine, najstariji sin Donalda Trampa Donald Jr. sastao se sa srpskim poduzetnicima na večeri u Beogradu kako bi istražio mogućnosti ulaganja u Srbiju. Trumpovi kontakti sa srpskim preduzetnicima i zvaničnicima vlade sežu do 2013. Tadašnji premijer Srbije Ivica Dačić iznio je u javnost Trumpovo interesovanje za projekat nekretnina.
Objekat o kojem se radilo je nekadašnji štab Jugoslovenske narodne armije, koji je teško oštećen tokom NATO napada 1999. godine. Međutim, pregovori nisu urodili plodom sve do maja 2024. godine, kada je Trumpov zet Jared Kushner, skupa s bivšim američkim ambasadorom u Berlinu Richardom Grenellom, zaključio dogovor. Ugovorom, koji je vjerovatno vrijedan milijarde, predviđen je zakup građevinskog kompleksa na 99 godina.
“Grenell, za kojeg se vjeruje da će se biti ministar vanjskih poslova u slučaju Trumpove izborne pobjede, smatran je najnepopularnijim američkim ambasadorom njemačkog poslijeratnog perioda u Berlinu. Švicarski dnevni list NZZ nazvao ga je “nediplomatom” zbog njegovog “neotesanog ponašanja”. Donald Trump mlađi ga je nedavno promovisao kao “glavnog kandidata” za državnog sekretara”, piše DW.
Trumpov neuspjeli pokušaj na Balkanu 2020.
Kako navodi DW, Grenell je, kao Trumpov specijalni izaslanik za Balkan, “povukao konce kada je kosovski premijer Albin Kurti svrgnut 2020. jer je on stajao na putu da se postigne drugi sporazum”.
Navodno se radilo o razmeni teritorije između Srbije i Kosova na osnovu etničkih kriterijuma. U junu 2020. su tadašnji predsjednik Kosova Hašim Tači i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić željeli da se sastanu sa Trumpom u Bijeloj kući kako bi potpisali sporazum.
Prema izvještajima, ovo je podrazumijevalo pripajanje četiri zajednice na sjeveru Kosova u kojima je većinski srpsko stanovništvo Srbiji. Zauzvrat, južna Preševska dolina u Srbiji, naseljena većinom Albancima, trebala je da postane dio Kosova.
DW navodi da je takva “razmjena teritorije” mogla izazvati “domino efekat”, s obzirom da su države Zapadnog Balkana i dalje multietničke uprkos ratova iz 1990-ih.
“U takvom slučaju, lider bosanskih Srba Milorad Dodik je već prijetio da će Srbiji pripojiti većinski srpski dio Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku, što je moglo dovesti do novog balkanskog rata”, navodi ovaj njemački list, te ističe da “etnički motivisane promjene granica kriju ogroman potencijal za sukob”.
DW navodi da je optužnica Specijalnog suda Kosova protiv bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija osujetila Trumpov plan.
U međuvremenu o kontinuiranoj popularnosti Grenella u Srbiji svedoči i izjava ambasadora te zemlje u Vašingtonu, Marka Đurića, koji ga je nazvao “nesumnjivo prijateljem Srbije”.
Predsjednik Vučić odlikovao je Grenella najvišim srpskim ordenom 2023. godine i naveo da je on jedan od rijetkih ljudi iz SAD-a koji imaju uravnotežen pristup prema Kosovu.
Šta očekivati od Harris?
DW navodi da Trumpov “prosrpski stav” nagovještava šta bi Zapadni Balkan mogao očekivati ako on bude izabran.
Međutim, navodi da je stav demokratske potpredsjednice i predsjedničke kandidatkinje Kamale Harris o ovoj regiji za sad nejasan, ali da se na osnovu njenog životopisa i njenih vanjskopolitičkih stavova može donijeti nekoliko zaključaka.
“S jedne strane, malo je verovatno da bi Harris favorizovala srpske ili druge etnonacionaliste s obzirom na njeno multietničko porijeklo. Harris je također poznata po svom proukrajinskom stavu. Možda ju je predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski upozorio na sumnjive planove Moskve da destabilizuje Balkan ili da otvori frontove tamo koristeći velikosrpske nacionaliste lojalne Moskvi. Bliske veze Beograda i Moskve mogle bi da navedu Harris da izvrši korekciju kursa”, navodi se u analizi.
Dodaje se da je stručnjak za vanjsku politiku na renomiranom Univerzitetu Johns Hopkins, Edward Joseph, nedavno kritikovao politiku američkog predsjednika Joea Bidena prema Srbiji, te je naveo kako je Vučić usmjeravao Beograd sve dalje prema istoku i da ne bi bilo razloga da za Harris da nastavi da vodi ovu pogrešnu politiku.
Bivši američki diplomata Shaun Byrnes također je izjavio: “Moramo postati oštriji prema Srbiji jer je i dalje neprijateljski nastrojena prema Kosovu“.
“Trump spreman izdati saveznike”
Daniel Serwer, diplomatski veteran koji je radio sa takozvanim arhitektom Dejtonskog mirovnog sporazuma, Richardom Holbrookeom, opisao je Bidenovu balkansku politiku kao nerealnu.
On je istakao da je potpuno nerealno predstavljati Vučića, koji je bio ministar propagande u vrijeme predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, kao sidro stabilnosti u regionu.
Kako navodi DW, učestale posjete potpredsjednika vlade Aleksandra Vulina Rusiji, tokom kojih je uvjeravao i samog predsjednika Vladimira Putina da je “Srbija strateški partner i saveznik Rusije”, izazivaju sumnju u politiku SAD-a.
“Aktivnosti Trampovog okruženja u Beogradu pokazale su da će, ukoliko bude ponovo izabran za predsjednika SAD-a, ekonomski ciljevi biti u prvom planu američke politike prema Zapadnom Balkanu. Trumpu je veoma zgodno što predsjednik Srbije Vučić ima odlične odnose sa Putinom”, navodi DW.
Ističe se da je ovo zastrašujuće za Ukrajinu, BiH, Kosovo i Crnu Goru.
“Iako su Bosna i Kosovo, dvije države s muslimanskom većinom, izrazito proamerički i prozapadno orjentisane, ne bi mogle automatski računati na američku zaštitu od srpskog ekspanzionizma ako Trump bude ponovo izabran”, piše DW.
Navodi se da je u prošlosti Trump jasno davao do znanja da je spreman napustiti saveznike kada to odgovara njegovim kalkulacijama.
“U decembru 2018. najavio je da će povući većinu američkih snaga iz Sirije, izdajući tako Kurde koji su iznijeli teret kopnenog rata protiv ISIS-a. Ova izdaja saveznika navela je američkog ministra odbrane Jamesa Mattisa da podnese ostavku. Prije neuspjelog Grenellovog dogovora o razmjeni teritorija između Kosova i Srbije, Trump je već zaprijetio kosovskom premijeru Kurtiju povlačenjem američkih trupa, koje su se smatrale “životnim osiguranjem”, iz bivše srpske pokrajine”, navodi DW.
Dalje se ističe da je veoma upitno da li bi zaštitne snage NATO-a KFOR mogle da garantuju bezbijednost Kosova bez SAD-a.
Međutim, u ovom slučaju se čini da je Bidenova administracija barem preduzela mjere predostrožnosti: “SAD su Kosovu isporučile 250 protivtenkovskih projektila Javelin poznatih iz ukrajinskog rata, a Turska je isporučila ništa manje efikasne bespilotne letelice Bayraktar”.
Ističe se da bez ova dva sistema oružja Ukrajina vjerovatno više ne bi postojala kao nezavisna država.
“Inače, Kosovo nema borbenih tenkova. Za razliku od Srbije, čije oružane snage imaju dobrih 250. Broj isporučenih Javelina nije mogao biti izabran slučajno”, navodi DW.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare