Šta ćemo jesti u budućnosti i ko će tu hranu proizvoditi?

Događaj je organiziran uoči Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. oktobra, te je otvorio prostor za razmjenu znanja i ideja o tome kako unaprijediti prehrambene sisteme i odgovoriti na savremene izazove u proizvodnji i sigurnosti hrane.

Skup je protekao pod sloganom „Inoviraj danas, nahrani sutra“, naglašavajući povezanost naučnih rješenja, odgovorne proizvodnje i održive budućnosti.

Organizacijom ovog događaja Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ukazao je na važnost povezivanja nauke, zdravstvenog sektora, prehrambene industrije, poljoprivredne proizvodnje i inspekcijskih službi.

Sigurnost hrane ne podrazumijeva samo kontrolu gotovih proizvoda, nego obuhvata sve faze od primarne proizvodnje i izbora sirovina do prerade, skladištenja, transporta i konzumacije.

Znanje, nauka i inovacije u službi sigurnosti hrane i javnog zdravlja

Savremeni pristup sigurnosti hrane zahtijeva saradnju različitih stručnih oblasti, pravovremeno prepoznavanje rizika i primjenu naučno utemeljenih rješenja.

Program konferencije započeo je uvodnim obraćanjem uvodničarke iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a Melite Lelić i direktora Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica dr. sci. Muamera Mandre.

-Ključno pitanje današnje panel diskusije i konferencije je kako od onoga što znamo napraviti bolji proizvod i korist za zdravlje ljudi. Put od ideje do gotovog proizvoda nije jednostavan. On zahtijeva određena rješenja, uklapanje u samom proizvodnom pogonu. Potrebno je da ga zaposlenici i radnici prihvate, a nakon toga potrebno je vidjeti da li daje određene rezultate. Kada kažemo inovacija, tada obično pomislimo i na nove tehnologije. To može biti naravno i bolja izbor sirovine, bolji sastav proizvoda, njegova bolja receptura, kvalitetnije i preciznije mjerenje samog procesa proizvodnje, a može biti i bolje praćenje procesa proizvodnje od proizvođača do potrošača, istakao je Mandra, naglasivši da upravo tu vidi ulogu i značaj samog Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, koji može odrediti koji proizvod su kvalitetni, i sigurni, i koji su nutritivno najprihvatljiviji.

-Put od inovacije do zdravlja završava kod potrošača. Tek kada zdravlje pretočimo u kvalitet i sigurnu hranu i kada bude dostupna svim ljudima, možemo kazati da je inovacija doživjela svoju potpunu vrijednost, istakao je.

U stručnom dijelu programa prof. dr. sci. Almir Toroman s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu govorio je o budućnosti hrane i uticaju inovacija na svakodnevnu prehranu, dok je dr. Jasmin Durmišević iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica predstavio ulogu inovacija u službi sigurnosti hrane i javnog zdravlja.

-Možemo zasigurno reći da jedemo hranu koja je kontrolirana. Naš pristup kroz cijeli lanac mora da uzme svoj dio odgovornosti od primarne poljoprivredne proizvodnje pa do samog potrošača. Znači kad pričamo o kontrolu kvaliteta hrane, ništa se ne uzima nasumice, postoje planovi kako od uzorkovanja do kategorija proizvoda koja je uvezena na naše tržište, kategorija proizvoda koja se proizvode u našoj zemlji, tako da pred potrošača stavljamo hranu koja je definitivno usklađena sa zakonom, istakao je Toroman, dodajući da je kada je u pitanju primarna poljoprivredna proizvodnja, prije svega u oblasti proizvodnje mesa, tu se možemo pohvaliti da radimo bolje od regiona.

-Činjenica je da rizik uvijek postoji, ali druga činjenica je jako važna za istaći, inspekcijski organ zaista rade svoj dio posla i u slučaju ukoliko bi se desila neka stvar, nastoje prevenirati te rizike da dođu do potrošača, kazao je.

Centralni dio skupa bila je panel diskusija na kojoj su uz predavače prof. dr. Toromana i dr. Durmiševića, učestvovali prof. dr. sci. Amela Semić iz AS Holding grupacije, prof. dr. sci. Amir Ibrahimagić iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica te kantonalni veterinarski inspektor Adnan Leto.

-AS Holding grupacija je najveća grupacija u BiH sa vizijom u pet najvećih u regiji, sa svim proizvodnim djelatnostima osim mesne, koja je izvjesna uskoro. Mi smatramo da inovacije trebaju i moraju ići u tom pravcu da bude nekakav pokretač upravljanja u smislu nekih pametnih rješenja. Mi smo prije svega u našu strategiju smo uradili globalne ciljeve održivosti, a to znači puno digitalizacije, puno optimizacije procesa, solarni paneli, pokušavamo nus proizvode pretvoriti u nove proizvode, uvodimo pametne stvari u smislu metal detektora, senzora, termalnih kamera i svi stvari koje idu u pravcu sigurnosti hrane. Činjenica je da će neka nova hrana će biti hibrid između tradicionalnog i ultra tehnološkog, istakla je Amela Semić.

Učešće stručnjaka iz akademske zajednice, privrede i inspekcijskih organa omogućilo je sagledavanje izazova iz različitih uglova, uz naglasak da se znanje o sigurnosti hrane mora prenijeti na sve učesnike u lancu snabdijevanja.

Svjetski dan hrane: Inoviraj danas, nahrani sutra

Konferencija u Zenici održana je uoči Svjetskog dana hrane, koji se svake godine obilježava 16. oktobra, na dan osnivanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija.

Ovaj međunarodni datum posvećen je podizanju svijesti o sigurnosti hrane, održivoj poljoprivredi i potrebi da svi ljudi imaju pristup dovoljnoj količini zdravstveno ispravne hrane.

Globalna tema za 2026. godinu naglašava da inovacije, povezane s tradicionalnim znanjem, mogu doprinijeti stvaranju održivih prehrambenih sistema koji čuvaju resurse za buduće generacije.

Prema podacima spomenute organizacije, inovacije obuhvataju digitalna rješenja, unapređenje proizvodnje i transporta, ali i smanjenje otpada od hrane.

Poruka zeničke konferencije ukazuje na važnost pravovremenog ulaganja u znanje i savremene metode rada čime se direktno štiti zdravlje stanovništva i osigurava kvalitetna hrana.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad