Stvaranjem nacionalnih država u 19. stoljeću formirana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca koja nešto kasnije postaje Kraljevina Jugoslavija. Formiranjem Kraljevina narodi unutar zemlje pokušavali su diplomatskim putem riješiti nacionalna pitanja.
Kroz parlamentarizam su ogorčenu borbu vodili predstavnici hrvatskog i srpskog naroda koji su za svoje političke ciljeve lobirali za podršku muslimanskog naroda koji je pokušavao riješiti pitanje Bosne i Hercegovine kao posebne autonomije u Kraljevini.
Oktroisanim Ustavom i nametnutom diktaturom Karađorđevića iz 1929. godine Kraljevina je pistala centralistička zemlja, a tom konceptu se se sutprostavili Hrvati zahtijevajući federalno uređenje zemlje i rješavanje hrvatskog pitanja stvaranjem Banovine Hrvatske.
Sporni plakati o podjeli BiH ustvari predstavljaju trasu koridora Vc
Geopolitička previranja u Evropi, jačanje nacionalsocijalističke partije Adolfa Hitlera i najavljivanje velikog rata, srpski predstavnici su shvatili da moraju riješiti pitanje uređenja Kraljevine tako što će ispuniti težnje hrvatskog naroda.
Nakon višemjesečnih pregovora 26. augusta 1939. potpisan je čuveni sporazum Cvetković-Maček kojim je ustrojena Banovina Hrvatska kao zasebna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije. Sporazum su dogovorili Vladko Maček, čelnik HSS-a, i Dragiša Cvetković, tadašnji premijer Kraljevine Jugoslavije. Glavni pokretač pregovora bio je knez Pavle Karađorđević, tadašnji regent Kraljevine u ime malodobnog Petra II., koji je želio da se hrvatsko pitanje skine s dnevnog reda zbog stabilnosti države. Sporazum je potpisan u dvorcu Božjakovini, pokraj Zagreba.
Gdje je tu Bosna i Hercegovina?
Iako su muslimani Bosne i Hercegovine imali svoje predstavnike u parlamentu predvođeni JMO na čelu sa Mehmedom Spahom, Hrvtaska je dobila banovinu tim sporazumom na štetu teritorije Bosne i Hercegovine.
Teritorij je obuhvatao dotadašnju Savsku i Primorsku banovinu te kotare u kojima je bilo više od 50 % hrvatskog stanovništva. To su bili Dubrovnik, Travnik, Fojnica, Brčko, Gradačac, Derventa, Šid, Ilok i Međimurje. Nije obuhvatala Istru, Baranju, i još neke dijelove današnje RH, ali je prekrivala znatan dio današnje Bosne i Hercegovine i jedan dio današnje Republike Srbije.
U Tuzli, Bijeljini i Brčkom osvanuli plakati podjele BiH između Srbije i Hrvatske
Ostatak BiH podijeljen u banovine je pripadao Srbiji, a BiH je postojala na papiru samo kao administrativna jedinica bez državnosti.
Ovaj dukoment se navodi u bh. historiografiji i često se poredi sa sporazumom iz Karađorđeva kada su Slobodan Milošević i Franjo Tuđman opet imali planove da teritorijalno podijele BiH.
Planovi i takvom uređenju Kraljevine poremetio je početak Drugog svjetskog rata i kapitulacija Jugoslavije 1941. godine kada i BiH biva podijeljenja na njemački i italijanski utjecaj. Komunistička partija Jugoslavije je kroz oružani sukob na zasjedanju ZAVNOBIH-a 1943. godine u Mrkonić Gradu BiH obnovila državnost proglasivši je Republikom.
Sporni plakati o podjeli BiH ustvari predstavljaju trasu koridora Vc
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
