Šta krije Stari grad Teočak: Pronašli cisternu, kamene kugle i bronzani ručni top

O rezultatima istraživanja za N1 govorila je Merima Hajdarbegović Numanović, stručna saradnica za arheološko naslijeđe u JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.

Riječ je o trećoj fazi višegodišnjeg projekta revitalizacije Starog grada Teočaka, koji obuhvata sistematska arheološka istraživanja te konzervatorsko-restauratorske radove.

"Već treću godinu imamo priliku raditi na jednom izvrsnom projektu čiji je inicijator Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona", kazala je Hajdarbegović Numanović.

Voda se čuvala za dane opsade

Ovogodišnja istraživanja, kako je objasnila, rezultirala su otkrivanjem novih zidova i dijelova odbrambenog sistema utvrde, ali je posebno značajan pronalazak cisterne.

"Riječ je o jednoj klasičnoj cisterni-čatrnji koja je prisutna na takozvanim vojnim utvrdama. Kružnog je oblika, a njena uloga bila je da se tu skladišti voda koja bi se koristila u teškim danima opsade, kada posada nije mogla izlaziti iz utvrde", objasnila je.

Posebno je zanimljivo što se cisterna nalazi upravo na južnoj kuli, na kojoj se provode i restauratorsko-konzervatorski radovi.

"To nam je, možemo reći, bio i najveći pronalazak u ovoj kampanji", istakla je.

Pronađeno tridesetak kamenih kugli

Tokom tri godine istraživanja pronađeno je i tridesetak obrađenih kamenih kugli različitih dimenzija.

Prema riječima Hajdarbegović Numanović, manje kugle mogle su biti ispaljivane iz topova ili katapulta, dok su mnogo veći primjerci najvjerovatnije služili za odbranu utvrde na drugačiji način.

"One velike kugle, koje je teško i pomjeriti, vjerovatno su se koristile tako što su gurane sa strmih litica kako bi se onemogućio napadač da prodre i osvoji grad", kazala je.

Položaj utvrde na strmoj stijeni davao joj je značajnu odbrambenu prednost.

Teočak se prvi put spominje 1432. godine

Stari grad Teočak prvi put se u pisanim izvorima spominje 1432. godine. Tokom kasnijih stoljeća kroz utvrdu su se smjenjivale različite vlasti.

Od 1471. do 1477. godine Teočakom je vladao ugarski knez Nikola Iločki, dok je u prvoj polovini 16. stoljeća utvrda postala dio Osmanskog Carstva. Pretpostavlja se da je napuštena u prvoj polovini 19. stoljeća.

Arheološki nalazi, međutim, ukazuju na to da je područje bilo naseljeno i mnogo prije srednjeg vijeka.

"Pronašli smo jednu neolitsku sjekiru, dakle prahistorijski arheološki nalaz, koji nam govori da je na samom lokalitetu postojao neki kontinuitet naseljavanja i prije srednjovjekovnog perioda", rekla je Hajdarbegović Numanović.

Skupocjena keramika, oružje, prsten i novčić

Istraživači su tokom dosadašnjih kampanja pronašli veliki broj predmeta koji otkrivaju kako se u utvrdi živjelo.

Među njima su fragmenti keramičkog posuđa, ali i skupocjena iznička keramika iz osmanskog perioda, kakvu su koristili imućniji i ugledniji stanovnici.

Pronađen je i veliki broj predmeta vojnog karaktera, među kojima su strelice, koplja, kao i bronzani ručni top.

"To je zapravo prva vrsta vatrenog oružja koja se pojavila u Evropi, što je vrlo zanimljivo i ponovo pokazuje vojni karakter utvrde", kazala je.

S druge strane, nalazi skupocjene keramike ukazuju na to da Teočak nije imao isključivo vojnu funkciju.

"Skupocjena keramika nam ukazuje da je sama utvrda imala i rezidencijalnu ulogu, osim vojne i strateške", dodala je.

U posljednjoj kampanji pronađeni su i bronzani prsten te novčić.

Otkriven i veliki objekat od 13 puta 11 metara

Arheolozi su otkrili i ostatke velikog objekta dimenzija približno 13 puta 11 metara.

Pretpostavlja se da je mogao služiti kao velika dvorana ili prostor administrativnog karaktera u kojem su održavani sastanci i dogovori.

Sve to, prema riječima sagovornice N1, potvrđuje da je Stari grad Teočak istovremeno imao vojni, rezidencijalni i administrativni značaj.

Njegov strateški položaj u sjeveroistočnoj Bosni omogućavao je kontrolu puteva koji su povezivali srednju Bosnu s dolinom Drine.

Arheolozi su utvrdili i najmanje dvije faze gradnje - srednjovjekovnu i osmansku. U osmanskom periodu utvrda je proširivana, a njeni zidovi dodatno su ojačavani.

"Najveći i najkompleksniji projekat na kojem smo radili"

Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK, osim Starog grada Teočaka, radi i na evidentiranju i zaštiti drugih kulturno-historijskih dobara na području Kantona.

Hajdarbegović Numanović izdvojila je rad na nekropolama stećaka u Čeliću, Snježnici kod Teočaka i Sapni, kao i aktivnosti na zaštiti starih nišana i drugih spomenika iz različitih historijskih perioda.

"Zaista smo ponosni na ono što radimo. Ustanova djeluje još od 1983. godine, a naročito smo ponosni na projekat Teočak, koji je do sada nešto najveće i najkompleksnije na čemu smo radili", zaključila je za N1.