Nova njemačka vlada nedavno je preuzela dužnost i već se vide njeni prvi potezi, pogotovo na polju vanjske politike kroz djelovanje nove ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock. O novoj vladi, potezima prema Balkanu i novom načinu djelovanja u svjetlu onog kako je Njemačku vodila Angela Merkel za N1 je govorio Henning Hoff, izvršni urednik Internationale Politik Quarterly i ekspert u Vijeću za vanjske poslove Njemačke.

N1: Šta očekivati od ove vlade, posebno u svjetlu činjenice da je novi kancelar Olaf Scholz bio prvi saradnik, prvi savjetnik, prvi je slijedio gospođu Merkel posljednjih nekoliko godina. Da li je ovo nastavak Merkeličinog načina upravljanja ili će on donijeti nešto drugačije u vladu?

Henning Hoff: Prvi su dani, ali moj lični stav je da će se vjerovatno dosta toga promijeniti sa Olafom Scholzom. Upravu ste kada kažete da je bio vicekancelar u prošloj Merkeličinoj vladi. Dakle, posljednje četiri godine bio je vrlo moćna ili možda najmoćnija ličnost Socijaldemokrata i vlade. Bio je ministar finansija i bio je veoma važan u stvaranju ovog evropskog fonda za oporavak, koji se po prvi put finansira kriminalizacijom duga. Dakle, prvi put su se države članice EU složile da se zajedno zaduže kako bi finansirale ovu veliku inicijativu, kako bi Evropu pokrenule nakon pandemije. I da, ispravno je reći da su Zeleni na važnoj poziciji. Već smo imali SPD Zelenu vladu kasnih 1990-ih i početkom 2020-ih s kancelarom Gerhardom Schröderom i Yashikom Fisherom kao zelenim ministrom vanjskih poslova i on je bio vrlo utjecajan u rješavanju mnogih kriza unutar Europske unije i šire. Dakle, postoje neka očekivanja da će Zeleni sada sa Anelinom Baerbock u ministarstvu vanjskih poslova nastaviti tamo gdje je Yashika Fisher donekle stalo. I ja lično mislim da će ona vjerovatno biti jednako jaka i nadamo se uspješna ministrica vanjskih poslova Njemačke. Ona je veoma mlada ličnost, takođe je veoma utemeljena u svojim stavovima. Ona želi da stavi veći naglasak na vrijednosti, što je dobrodošlo. Već je prvih nekoliko dana pokazala da je vrlo sposobna da zakorači na diplomatsku pozornicu.

N1: Koja bi bila ključna razlika između vodstva Angele Merkel i Olafa Scholza kada je u pitanju njemačka vlada?

Henning Hoff: Mislim da je jedna velika razlika u tome što je Merkel uvijek pokušavala da bude vrlo koncentrisana pokušavajući vidjeti gdje je kompromis, kako da zadržim Evropu na okupu? Kako da učinim da svi budu sretni? Osjećam da je Scholz, dok još uvijek na neki način utire svoj put, skloniji da imenuje stvari, govoreći, šta je zapravo, o čemu se radi u ovom sukobu? I neće gurnuti sve pod tepih. Smatram da je to dobrodošlo u smislu posla sa Poljskom. On je jučer bio u Varšavi, na putu kako reformišu pravosuđe i na neki način postavljaju ogromna pitanja o njegovoj nezavisnosti i da li vladavina prava još uvijek važi u Poljskoj. Nije to potencirao, već se nekako više fokusirao na neku vrstu dobrih odnosa sa veoma važnim partnerom i susjedom Njemačke. Ali već osjećate da je on drugačiji od Merkelove i ne kako bi Merkel rekla, ali potreban nam je kompromis. I zaista se postavlja pitanje kakav bi taj kompromis mogao biti? Može li EU zaista napraviti kompromis u pogledu svoje vrijednosti? Vjerovatno ne. Mislim da će Scholz biti na neki način otvoreniji i odlučniji u tome da zaista gura ova pitanja naprijed, a ne da ih gurne pod tepih.

N1: Znamo da imamo nekoliko poslanika Bundestaga, koji su porijeklom iz BiH, uključujući Adisa Ahmetovića i Jasminu Hostert. Koliko je za njemački parlament važna integracija imigranata ili novih generacija čiji su roditelji ili bake i djedovi imigranti u njemački politički svijet i koliko to može pomoći vanjskoj politici da utiče na druge dijelove svijeta?

Henning Hoff: Pa, mislim da je sjajan i zakasnio proces da imamo više zastupnika koji imaju imigrantsko porijeklo, ljude koji su dio porodica koje su emigrirale u Njemačku u nekom trenutku i sada takođe dolaze na pozicije. To je vrlo dobrodošlo i zakašnjelo. Sada imamo jednog ministra, Cema Ozdemira kao ministra poljoprivrede. Također vrlo dobrodošao znak da kao dijete imigranata zaista možete doći do vrha u Njemačkoj. I da, naravno, ovo će na neki način uticati i na politiku, da se na neki način Njemačka učini još internacionalnijom i zainteresovanijom i za svoje susjede, neposredno susjedstvo u Evropi, za Zapadni Balkan, ali i globalno. Mislim da je to veoma dobar razvoj. I ako ste vidjeli pregovaračke timove tri stranke o vanjskim poslovima, ako ste vidjeli njihovu sliku, to je raznolika gomila s nekim ljudima koji imaju korijene u Poljskoj i Turskoj, i širom Evrope. I to je znak dobrodošlice. Nadam se da će to učiniti Njemačku u cjelini više zainteresovanu za vanjske i evropske poslove.

U videu pogledajte šta Henning Hoff misli o projektu Sjeverni tok 2, odnosima unutar Evropske unije te o tome kako će se Scholz nositi s drugim evropskim liderima.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad